Učesnici konferencije Igmanske inicijative “Dejton – dok je svijeta i četvrt vijeka” održane povodom dvadesetpetogodišnjice potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, usvojili su zajedničku izjavu.
Među potpisnicima su Božena Jelušić, Žarko Rakčević, Balša Brković.
„Ocjenjujemo da je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH (u nastavku „Sporazum“), koji je dogovoren poslije, nažalost, zakašnjele akcije najuticajnijih država, omogućio okončanje troipogodišnjeg užasnog rata u BiH i ponudio osnove za jačanje mira i bezbjednosti u BiH i u susjedstvu. Međutim, kompromiserska priroda Sporazuma i njegovih rješenja nije osigurala neophodne preduslove za napredak BiH kao cjelovite, funkcionalne, građanske, socijalne, sekularne države, društva vladavine prava, koje će omogućiti svim njenim građanima jednakost, uz poštovanje njihovih etničkih i vjerskih posebnosti, što se proteklih 25 godina ispoljavalo kao prepreka njenog sveopšteg društvenog i ekonomskiog razvoja, kao i napredovanja prema euro-atlantskim integracijama“, navodi se u izjavi.
Navode da je potrebno da se svi činioci BiH kao društva angažuju da se ostvare neophodne reforme, u skladu sa evropskim standardima, a posebno implementacija odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, što će neminovno dovesti do ustavne i izborne reforme u BiH za što najveću odgovornost snose političari vladajuće strukture u BiH, kako bi država BiH mogla odgovoriti životnim potrebama svojih građana danas i u budućnosti.
„Zahtjevamo od aktuelnih vlasti Srbije i Hrvatske, kao susjednih zemalja i potpisnica Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, da se počnu konstruktivno ponašati prema Bosni i Hercegovini i da prestanu dijelove BiH tretirati kao svoje protektorate. Umjesto deklarativnih izraza poštovanja teritorijalnog integriteta tražimo od Srbije i Hrvatske da u praksi pokažu poštivanje bosanskohercegovačke države i njenih institucija. Takav odnos, nažalost, nije ispoljavan u proteklom periodu“, stoji u izjavi.
Oni su pozvali institucije međunarodne zajednice i njene najuticajnije članice da preduzmu zajedničke, ili barem koordinirane, akcije kako bi se otklonile prepreke uspješnog funkcionisanja BiH kao države i ubrzao njen napredak u integracionim procesima.
Oni su na kraju predložili održavanje međunarodne konferencije o BiH na kojoj bi učestvovale države svjedoci potpisivanja Sporazuma, EU, BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija kao potpisnice, te članice Vijeća za implementaciju mira, kako bi se stvorili uslovi za izgradnju trajnog mira, funkcionalne i prosperitetne države, uz poseban angažman SAD-a kao tvorca Vašingtonskog mirovnog sporazuma i Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
