Brnabić: O delegaciji Evropskog parlamenta nisu konsultovali Beograd

Evropski parlament nije konsultovao državne institucije u vezi s posjetom njihove delegacije Srbiji, a ni o datumu, rekla je juče predsjednica Skupštine Srbije, navodeći da je to pokazivanje nepoštovanja prema našim institucijama, te da ih ona neće primiti, budući da će u to vrijeme, 22. januara, biti u posjeti Estoniji, koja je odavno zakazana i koja je izuzetno važna. Kazala je da će delegaciju EP primiti predsjednice odbora za evrointegracije i za inostrane poslove, Elvira Kovač i Marina Raguš.

Brnabićeva je rekla da je Misija Srbije u Briselu dobila informaciju o posjeti evroparlamentaraca Beogradu i da je to prenijela Narodnoj skupštini, dodajući da delegacija EP dolazi u tzv. fekt fajnding misiju, i to nakon što je prošle godine EP usvojio rezoluciju o Srbiji.

„Dolaze u misiju da istraže činjenice, ne znam oko čega, pošto mi ni oko toga nijesmo informisani. Čemu ta posjeta? O čemu želite da razgovarate? Kakva je to misija o istraživanju činjenica kad ste vi rezoluciju već usvojili? Zar ne ide prvo da utvrdite činjenice pa da usvojite rezoluciju?”, rekla je Brnabićeva za K1 televiziju, prenio je Tanjug.

Navela je da je od 2016. godine u politici i da je prvi put doživjela da neko dolazi u Srbiju nepozvan i da se ne konsultuje o datumu i istakla da najava posjete nije samo stvar diplomatskog protokola, nego i osnovnog vaspitanja.

Dodala je: „Ja, recimo, idem u Estoniju kako bih unaprijedila naše bilateralne odnose s Estonijom i imam želju da se vidim s predsjednikom estonskog parlamenta ili s kim god želim i tražim sastanke. Ja pitam njih: da li vama odgovara da dođem tog i tog datuma? A onda oni kažu: ‘Ne odgovara nam, predsjednik našeg parlamenta nije tu. Evo, dajemo vam tri ili četiri alternativna datuma u odnosu na te alternativne datume.’ Tako se to radi.”

Kazala je da od 22. do 24. januara neće biti u Srbiji jer ima unaprijed planiranu i zakazanu posjetu Estoniji, koja je, kako je istakla, važna za evropske integracije i na kojoj se mjesecima radilo. „Smatram da je krajnje neprimjereno da tu posjetu otkazujem. Svako od nas ima planirane obaveze. Predsjednik Srbije ide u Davos i to je važno za našu zemlju, za naše građane. On će se tamo vidjeti s čitavim nizom državnika i takođe s čitavim nizom potencijalnih investitora.”

Prema njenim riječima, delegaciju EP činiće osam–devet ljudi, među kojima je Tonino Picula. Na pitanje čemu služi ta posjeta, Brnabićeva je odgovorila da joj to niko nije objasnio i kakve činjenice traže, s obzirom na to da su rezoluciju već donijeli. Na pitanje o tome da li je bilo perioda kad je smatrala da su posjete evroparlamentaraca Srbiji dobronamjerne ili je narativ prema EP uvijek bio negativan, Brnabićeva je rekla da u EP ima 720 poslanika i da se ne može o svima govoriti uniformno i da su svi protiv ili kritički prema Srbiji ili kritični i ukazala da u EP ima ljudi koji su izuzetno naklonjeni Srbiji i njenom evropskom putu.

Dodala je: „S druge strane, imate one koji su kao Tonino Picula ili (Stiven Nikola) Bartulica, koji su nenaklonjeni, neobjektivni, uvijek samo kritični, ili Prebilič iz Zelenih Slovenije, koji priča potpuno nebuloze da oni nijesu protiv Aleksandra Vučića nego su uz naš narod. Pa taj narod je birao Aleksandra Vučića.”

Navela je da je vjerovala u dobru namjeru nemalog broja evroparlamentaraca prema Srbiji, ali da rezolucije koje je EP donosio nijesu bile povoljne za Srbiju. Kazala je da je zanimljivo da je za posljednju rezoluciju EP glasao mnogo manji broj evroparlamentaraca nego za prethodnu i da je mnogo veći broj poslanika bio protiv i dodala da se trend u EP mijenja, iako, kako kaže, blokaderi iz bivše vlasti žele da predstave to na drugačiji način.

Kaže da joj smeta što se u Srbiji na rezolucije EP ili makar na neke njihove djelove ne reaguje jedinstveno, da se pokaže zajedničko neslaganje. „Imate najmanje tri rezolucije EP, od kojih se u svaku kunu blokaderi iz bivše vlasti, a koje pozivaju Srbiju da hitno prizna tzv. Kosovo, i ne samo to, već pozivaju pet država članica EU koje još nijesu priznale lažnu državu Kosovo da to urade bez odlaganja.

Mislim da svi mi zajedno, naši parlamentarci, moramo na to da reagujemo. Takve rezolucije EP podržava stranka Dragana Đilasa i Marinike Tepić, kao i Zeleno-levi front. Imate sve njih na okupu iz bivše vlasti, koji govore da su te rezolucije u interesu Srbije. Ne znam kako je to u interesu Srbije. Ja i stranka kojoj pripadam, SNS, zauvijek ćemo se protiv toga boriti”, rekla je Brnabićeva.

Kazala je da postoji distinkcija između Evropskog parlamenta i Evropske komisije kad je riječ o evropskim integracijama Srbije i ocijenila da je EK više nego fer, a da su, što se tiče otvaranja Klastera 3, najveći protivnici baltičke i skandinavske zemlje i zemlje Beneluksa. Dodala je da na evropskom putu najviše saplićemo sami sebe, odnosno predstavnici bivše vlasti, koji, kako je navela, stalno idu u Brisel i Strazbur da mole da se ne otvara Klaster 3 i pričaju kako je u Srbiji diktatura i kako nema vladavine prava.

Navela je da je EK u pet posljednjih izvještaja rekla da je Srbija ispunila sve i da četiri godine praktično apeluju na države članice EU da otvore Klaster 3 i da je po spremnosti, ako se gledaju indikatori, Srbija i dalje frontruner.

Odgovarajući na pitanje ko nas najviše sapliće na evropskom putu, rekla je da su to zemlje Baltika, zbog čega je važno otvaranje naše ambasade u Rigi, zatim zemlje Skandinavije, Beneluksa i dodala da ni s Njemačkom „nijesmo izašli na zelenu granu u tom smislu”. Istakla je: „A ako hoćete, iskreno, ko nas najviše sapliće – mi sami sebe. Predstavnici bivše vlasti, koji svakog drugog dana trče u Brisel i Strazbur da mole da se ne otvara Klaster 3 i pričaju kako je ovdje diktatura, kako ovdje nema vladavine prava, kako je pravosuđe pod punom političkom kontrolom Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, a onda se u Narodnoj skupštini Srbije hvale kako su sve presude, kad god su tužili SNS, dobili.”

Dodala je da postoji i čitav niz organizacija civilnog društva, koje takođe putuju po evropskim državama i pričaju kako Srbija nikako nije zaslužila da se otvori Klaster 3. „Imate, recimo, Albaniju, koja je sad otvorila sve klastere, gdje su izbori bukvalno ćorava kutija, gdje se glasa tako što vas neko sačeka na biračkom mjestu i kaže ‘poći ću ja s vama iza paravana da vidim da li je vaša slobodna volja u skladu sa onim što mi želimo’.

Pa ga isprati do glasačke kutije, pa onda sljedećeg tako uvede. I to svi znaju, postoje video-snimci. Ali tamo nije postojala organizacija civilnog društva koja je rekla ‘da li ste normalni da ovakvoj vlasti otvorite sve klastere’. Ne, nego su rekli ‘otvorite sve klastere’”, navela je Brnabićeva. Ocijenila je da se na kraju dolazi do toga da blokaderi svih boja ne ruše vlast, nego ruše državu.

Brnabićeva je rekla da traži od tužilaštva i sudstva da sistem funkcioniše, jer je, kako je istakla, nemoguće i nenormalno da bilo ko može da kaže bilo šta što mu padne na pamet i da ne snosi nikakvu odgovornost. Dodala je da živimo u vremenu kada u Srbiji, nažalost, nemamo ono što imaju neke evropske zemlje, a to su tužilaštvo i sud koji aktivno učestvuju u borbi protiv dezinformacija, lažnih vijesti, uznemiravanja javnosti, širenja panike i prijetnji državnim zvaničnicima od strane političkih oponenata. Prema njenim riječima, nezavisno sudstvo treba da bude treća grana vlasti, koja mora da reaguje i ne dozvoli da se politika svede na trač. Dodala je da niko nije odgovarao za plasiranje laži u medijima o zvučnom topu, kao ni za laž da će 15. marta vojska izaći na ulice.

Komentarišući optužbe lidera Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa na račun vlasti za navodnu korupciju, Brnabićeva je istakla da je bizarno što o vladavini prava, korupciji i kriminalu priča čovjek koji je, kako je navela, sinonim za korupciju. „Nažalost, to nije dokazano, pošto tužilaštvo za organizovani kriminal očigledno ne radi svoj posao. Evo, vi meni objasnite kako je moguće da neko, nakon samo deset godina vlasti, bude bogatiji za 619 miliona eura? Đilas je taj novac zaradio dok je bio na funkciji gradonačelnika Beograda”, rekla je Brnabićeva.

Očekuju nas teška vremena zbog situacije u svijetu, važno jedinstvo u zemlji

Srbiju politički očekuju teška vremena, ne zbog unutrašnjih prilika, već zbog situacije u svijetu, zato je u ovom trenutku važno veće jedinstvo unutar zemlje kako bismo sačuvali stabilnost, rekla je Brnabićeva. Istakla je: „Čitavom svijetu predstoje jako teška, nestabilna i izazovna vremena. Ja mislim da iz toga treba da naučimo ono što je praktično bio i pojednostavljen zaključak Savjeta za nacionalnu bezbjednost, a to je – u se i u svoje kljuse.

Nadam se da ćemo imati snage da razumijemo koliko su izazovna vremena i da ćemo imati veće jedinstvo unutar zemlje, zato što je prije svega važno da sačuvamo stabilnost, kao i da sačuvamo stabilnost i u regionu, jer od toga zavise naš dalji ekonomski rast i napredak. SNS želi da Srbija bude suverena i nezavisna država. To što Radomir Lazović, Dragan Đilas, Marinika Tepić i Pavle Grbović žele da mi budemo kolonija, mi ne želimo. Ja ne želim, Aleksandar Vučić ne želi, Miloš Vučević ne želi. Srpska napredna stranka ne želi da budemo kolonija i to je osnovna razlika u našoj politici. Mi želimo da Srbija bude samostalna, suverena i nezavisna država.”

Odgovarajući na pitanje kakve odnose Srbija trenutno ima sa SAD, rekla je da su odnosi dobri. Na pitanje da pojasni šta to znači, odgovorila je da to predstavlja dobru komunikaciju i istakla da zasluge ima i ministar spoljnih poslova Marko Đurić, koji je kao ambasador Srbije u SAD izgradio jake veze s administracijom SAD. Govoreći o odustajanju kompanije Džareda Kušnera od projekta na mjestu Generalštaba u Beogradu, istakla je da su blokaderi nanijeli štetu državi, kao što je i svaka njihova akcija usmjerena da nanese štetu državi.

Naglasila je i da je nemoguće da se preko noći izgube dobri odnosi sa SAD. „Ni s Trampovim sinom koji je ovdje dolazio, ni s Kušnerom. Nijesu to neke stvari koje se gube preko noći”, rekla je predsjednica Skupštine.

Situacija sa strujom stavlja se pod kontrolu, potrebna je solidarnost

Brnabićeva je rekla da se situacija sa snabdijevanjem električnom energijom stavlja pod kontrolu i istakla da ljudi koji rade na terenu na otklanjanju kvarova izlažu sebe i svoje živote opasnostima i još jednom apelovala na sve građane da pokažu solidarnost, ozbiljnost i odgovornost. „Uspjeh jedne države zavisi i od toga koliko smo mi svi odgovorni prema našem društvu.

Bila mi je porazna informacija koju je dao direktor Elektrodistribucije u Loznici – da su tri advokatske kancelarije u posljednjih godinu i po naplatile više od 300 miliona dinara zastupajući ljude koji posjeduju zemljište ili šumu u pojasu dalekovoda kada oni vrše sanitarnu sječu da ne bi došlo do padanja grana, drveća i obaranja dalekovoda tokom zimskih mjeseci. Pojedini aktivisti, poput Zlatka Kokanovića, vodili su kampanju protiv izgradnje novih trafostanica. Hajde malo solidarnosti, hajde malo odgovornosti.

Dakle, nemojte ljeti da gledamo kako da tužimo državu, da naplatimo zato što siječe drveće ili granje u pripremi za zimu, a onda zimi da tužimo državu zato što je pao dalekovod zato što se nije sjeklo drveće ili granje”, istakla je predsjednica Skupštine Srbije.

(Politika)