Ministar pravde Bojan Božović u emisiji Pres plus sa Rajkom Raičević naveo je da je država u proteklih više od dvije decenije pokazala ogromni nivo nesposobnosti da riješi slučaj ubistva Duška Jovanovića. Ministar je u emisiji kazao i da se međunarodni partneri, naročito Sjedinjene Američke Države interesuju za aferu Telekom.
Slučaj Telekom
“Građani žele da vide epiilog ove afere. Nisu samo oni zainteresovani za to, nego su zainteresovani i naši najznajniji međunarodni parteneri. Po mojim saznanjima zainteresovane za ovaj slučaj su SAD. Treba da se prate odluke sudova, a odluke su da nema zastare. Tužilaštvo smatra da ima zastare, sve je u rukama istražnog sudije pa ćemo vidjeti dalja postupanja.
Nakon toga će i državno tužilaštvo nastaviti vođenje postupka. Mislim da je važno da afera Telekom nije zatvorena sa aspekta prava, da nije došlo do zastare i mislim da se rodila nova šansa da se sva pitanja stave na sto i da se otvori sam postupak i da vidimo konkretan epilog”, naglasio je on.
Božović je istakao da je najgore da sve padne u zaborav zbog zastare.
“Mislim da nije dobro da se bilo ko oslobađa odgovornosti zbog zastare, u mnogim razvijenim državama zastraru ne primjenjuju za krivična djela korupcije. Smatram da je to udar na demokratske vrijednosti jednog društva. Sad je na pravosudnim organima da se otvore karte i ovo pitanje i da se postupak vodi.
Mislim da treba ovome pristuiti sa najvećim stepenom pažnje i govoriti otvoreni o problemima koji su bili zataškavani dugi niz godina. Više nema toliko stepena opasnosti od zastare u rukama institucija je da se vodi ovaj postupak i nastavi dalje. Vjerujem da će VDT fetaljnije govoriti o ovom slučaju mislim da je važno da imamo mehanizam da nastavimo dalje”, rekao je Božović.
Slučaj ubistva Duška Jovanovića
Ministarstvo pravde je, kako je naglasio, tu da omogući prikupljanje novih informacija.
“Zamoljeni smo od Uprave policije da pokušamo da stupimo u kontakt sa drugim državama, uputili smo dopise prema Srbiji i prema drugim organima za slučaj da postoje neka nova saznanja.
Nadamo se da će se doći do novih informacija. Nažalost ne postoji tačnije formulacija, a da nismo pregrubi, da je država pokazala u poslednjih više od dvije decenije jedan ogroman nivo nesposobnosti da riješi ovaj slučaj. U početku nije bila nesposobnost, već se se imala namjera da se zataška i sakriju počinioci i organizatori, a zub vremena i neke druge okolnosti su učinili da bude još teže da se otrkije ko je organizovao i ko stoji iza tog ubistva”, napomenuo je Božović.
Slučaj Aca Đukanovića
Božović je naveo da je ovo pitanje u nadležnosti suda, a neumjesno je da sa mjesta ministra pravde ulazi u sam slučaj.
“Ne mogu se osvrtati na pojedinačne slučajeve a mogu reći šta je ključna stvar i srž problemaa. Činjenica je da su su u prethodnom periodu postoji određeni broj kriminalnih grupa koje se nerijetko pozivaju na to da bi koristili jemstvo za obezbeđenje prisustva. Logično je pitanje da li je ta imovina nastala određenom kriminalnom radnjom, nelogičnio je da je neko ko je stekao stotine miliona eura putem kriminala što njemu smeta da izgubi par miliona eura da uloži u jemstvo i da se nađe na slobodi.
Moramo razumjeti i sudije oni nemaju taj mehanizam za ispitivanje jemstva. Mi imamo paradoks da nam prečesto odlaze ljudi u pritvore a i da ako se prihvati jemstvo stvaramo percepciju da su ljudi oslobođeni, da nisu dostupni pravdi i tome slično. Jednobrazan pristup nije dobar, treba dodatno osnaživati zakonodavni okvir kako bismo imali što više trajno oduzete imovine i kako bi na taj način odgovorili izazovima koji su veliki”, ocijenio je ministar.
Kako je naglasio, za 2024. godinu kad govorimo o prinudno oduzetom zemljištu imamo nekih pola miliona m2 privremeno oduzete imovine, a sada, dodaje on, imamo dva miliona samo za 2025. to je gotovo četiri puta više.
“Ovo je izuzetan pomak za samo jednu godinu”, dodao je.
Očekuje pozitivno mišljenje Brisela za ZKP
ZKP je, kako je objasnio, prvi put Evropskoj komisiji poslat u decembru 2022 godine.
“Milčetiri godine pregovaramo sa njima. Da je ranije usvojen ZKP ne bismo govorili o licima kojima je istekao pritvor od tri godine i koji nisu dostupni organima Crne Gore jer bi ta lica možda bila osuđena.
Mi smo sami sebe blokirali zakonima koji su pisani kako su pisani da neko odugovlači. ZKP kao najsloženiji zakon je ustvari morao da prođe sve faze komunikacije sa Briselom i pitanje dana je kada će pozitivni signal stići. Biće jako brzo, nama je krajni rok kraj jula da bude usvojen u parlamentu. Očekujemo pozitvno misljenje Brisela”, dodao je on.
Božović je rekao i da su Zakonom o sprečavanju korupcije predvidjeli veliki broj lica koji se smatraju povezanim licima.
“Postoje jasni mehanizmi kako je moguće doći do širokog kruga povezanih lica. Trpim kritike što smo toliko proširili taj opseg, ali opet sa druge strane smo morali napraviti široki krug ljudi. Povezana lica smatramo svim licima koji imaju bilo kakav dodir sa svim ovim i mislim da je to jako oružje za Specijalno državno tužilaštvo”, dodao je on.
Prevdiđeno novo krivično djelo – nezakonito bogaćenje javnih funkcionera
“Kroz krivični zakonik predvidjeli smo novo krivično djelo – nezakonito bogaćenje javnih funkcionera, to je jako važno. To znači da ćemo svi mi koji smo javni funkcioneri morati dodatno da obratimo pažnju na to. Imunitet članova Vlade neće više postojati za krivična djela koja su u vezi sa korupcijom.
Svi mi ćemo u buduće moći da odgovaramo za ta krivična djela i mislim da je to neophodno, da ne zaboravimo da je vlast prolazna i da na kraju krajeva svako može odgovarati za ono što je vršio za vrijeme trajanja mandata”, naglasio je ministar.
Naveo je i da je drastično druga situacija nego što je bilo 2020. godine
“Ima pomaka, jesmo li presrećni dinamikom, ne. Mi smo među prvima donijeli presude na osnovu skaj dokaza”, dodao je.
Vesna Medenica je, kako je istakao, prva predsjednica Vrhovnog suda koja je prvostepeno osuđena iz regiona.
“Mi nismo nikad tu situaciju imali ni u regionu ni u Crnoj Gori. Tako da određenih pomaka ima, ja bih najsrećniji bio da je sve to još brže Treba ohrabriti ljude u pravosuđu jer im prinosimo još veći teret nego što ih sami nose”, kazao je on.
O vetingu
“Šta mislite da je 2020 od 280 sudija da su svi ponovo birani. Koliko bi danas bilo novih sudija. Od tih tafdašnjih 280 mi smo promijenili preko polovine. Da li je to veting? Značajnim djelom je veting već urađen u pravosuđu, preko polovine sudija i tužilaca danas nije dio sistema. Neki su otišli zbog penzije, neki su procesuirani, neki su razriješeni, otišli negdje drugo. Promjena je bilo”, rekao je on.

Ispod mire trista vire!