Kompanija Bemax je u periodu od zaključenja Ugovora za regulaciju toka Morače od 2014. godine zaključno sa krajem 2020. godine prema podacima izvukla ukupno 87.209,40 kubika šljunka po cijeni od 2.78 evra po kubiku i uplatila državi ukupno 249.838,52 evra, saopšteno je BORBI iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Kako je navedeno iz resora Aleksandra Stijovića, shodno potvrdi o ukupno prijavljenom materijalu kompanija Bemax je godišnje plaćala državi 41.639,7 evra, ili 3,469 evra mjesečno, tj. 111 evra dnevno.
Za ovaj novac, po cijeni od 2.78 evra mogli su obezbijediti 40 kubika šljunka za jedan dan, što predstavlja da su eksploatisali dva kamiona dnevno.
Međutim, realnost je sasvim drugačija, Bemax je eksploatisao mnogo veće količine šljunka, a to potrđuje i prošlogodišnji snimak ekploatacije iz korita Morače.
Na snimku koji nam je dostavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede vidi se da Bemax u jednom trenutku sa deset kamiona odvozi šljunak iz Morače tj. za 73 sekunde odrađuje posao za koji im je prema podacima koji su dostavljali nadležnom ministrstvu potrebno bilo pet dana rada.
Ako se uzme u obzir da Bemaks godinama nije vadio šljunak iz Morače jedino u periodu od 1. do 9. januara, te da su koristili ovoliki broj mašina za to, dolazi se do zatrašujuće brojke ekspoloatisanog šljunka koja nije prijavljena nadležnim organima i zašta bi neko iz ove kompanije trebalo da odgovara pred nadležnim organima.
Dok utovarna kašika vadi šljunak iz riječnog korita i puni dampere, bager puni kamion, kiperi i kamioni sa natovarenim materijalom (sa navučenim ceradama) se mimoilaze sa kamionima koji se vraćaju po novu (petodnevnu?) turu.
-Prema dinamičkom planu, vađenje šljunka nije rađeno samo u periodima od 1. do 9. januara za novogodišnje i božićne praznike. Na snimku vidimo koliko se ove činjenice ne slažu sa situacijom na terenu i kako kompanija sa deset kamiona odrađuje posao, ili kako su za 73 sekunde u stanju da urade petodnevni posao.
Najkritičnija situacija u toku od Botuna do Ponara, od decembra 2020. niko nema dozvolu za eksploatiaciju šljunka
Kako je saopšteno iz Ministarstva BORBI, najkritičnija situacija jeste u donjem toku Morače od Botuna do Ponara sa kojeg je neophedno što prije udaljiti iz korita i sa obližnjeg zemljišta sve subjekte, kako bi se izvršila potrebna mjerenja i procjene,nakon čega se tek može govoriti o razmjerama štete i mjerama koje se mogu preduzeti u cilju sanacije i daljih radova.
Radovi na ovom dijelu izvodili su se na osnovu Projekta koji je predviđao izmještanje korita na pravac koji bi regulisao tok rijeke, dok je na mjestu na kome je potojeći tok trebala biti izgrađena obaloutvrda. Uprava za vode je 2014.godine zaključila Ugovore o izvođenju radova sa Bemax, Cijevna Komerc i Beton Montenegro sa rokom važenja od pet godina, što znači da su istekli krajem 2019.godine i samo je Ugovor sa D.O.O.Bemax produžen Aneksom od 25.12.2019.godine do 31.10.2022.godine, ali od decembra 2020.godine ni oni nemaju pravo da rade.
-Naime, kako je postojala realna potreba adekvatne zaštite izvorišta “Bolje sestre”, a pad izdašnosti ovog izvorišta sa kojeg se snabdijeva crnogorsko primorje bio više nego evidentan, to je Uprava za vode 30.11.2020.godine izdala nalog za privremeno zaustavljanje ovih radova, sve do okončanja istraživanja o posljedicama pada izdašnosti izvorišta i otkrivanja mjera i radnji koje su to prouzrokovale. Nalog za obustavu radova je dostavljen D.O.O.Bemax, Upravi za inspekcijske poslove i Sistem MNE (nadzor) početkom decembra i Bemax je dopisom koji je kod Uprave za vode zaveden 11.12.2020.godine obavijestio ovaj organ da su radovi obustavljeni 05.12.2020.godine.
Da bi bilo potpuno jasno niko od njih nije dobio dozvolu da vrši ekploataciju šljunka, jer je to posebna zakonska procedura i samim tim su posebno propisani uslovi, već je ovdje riječ o Ugovorima o izvođenju radova na regulaciji vodotoka u skladu sa Projektom. Ovo je bitno iz razloga što je tim ugovorima bilo predviđeno da se materijal koristi za potrebe izvođenja projektovanih radova, a da izvođači višak materijala otkupljuju i za isti plaćaju naknadu. Ipak, prema projektu je procijenjeno da će biti izvađeno 290 hiljada metara kubnih materijala, dok će za izgradnju obaloutvrde nedostajati dvostruko više odnosno oko 600 hiljada. Ipak mi imamo situaciju da su sve količine koje su u građevinskim dnevnicima prikazane kao izvađene istovremeno i otkupljene, odnosno smatrane su viškom, pa se postavlja pitanje kako se došlo do zaključka da taj kompletan materijal predstavlja višak i od čega su uopšte mislili da prave obaloutvrdu?! Konkretno za ovu dionicu je izvađena skoro ukupna količina koja je bila projektovana, ali taj materijal nije korišćen prema projektu, odnosnoza izgradnju obaloutvrda. S tim u vezi je i dinamika izvođenja radova ispod deset odsto– saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Montenegro Petrol bez ugovora ekploatisao po cijeli dan i gradio nelegalne objekte na državnom zemljištu
Iz resora Aleksandra Stijovića ističu da je firma Montenegro Petrol bez ikakvog ugovora sa državom eksploatisala šljunak iz pomenutog toka rijeke Morače.
-Ova je firma radila u nekoliko smjena, dan-noć, a da za to nikada nije imala nikakav ugovor. Sa jedne strane nelegalno koriste materijal, sa druge strane prave ogromnu buku kršeći zakon, zagađuju okolinu, a što im je sve tolerisano u prethodnom periodu i sve to na državnom zemljištu. Interesantno je istaći da je na predmetnoj lokaciji Detaljnim urbanističim planom „Mahala“ predviđena namjena turizam i ugostiteljstvo, na zakupljenom zemljištu nalaze se pogoni za separaciju šljunka, izradu betona i betonske galanterije kojima gazduje preduzeće Montenegro Petrol d.o.o.
Na tom zemljištu Montenegro Petrol je izgradio objekte, ali je Urbanističko-građevinska inspekcija dana 11.10.2021 godine donijela rješenja o rušenju objekata koji su na zemljištu koje je u državnom vlasništu izgrađeni bez građevinske dozvole, odnosno rješenja o uklanjanju nelegalno izgrađenih objekata u vlasništvu Montenegro Petrol D.O.O.
Montenegro Petrol kao što vidite nema nikakav ugovorni odnos sa državom. Oni pokušavaju da stvore privid da imaju osnova da svoju mehanizaciju drže na površini koja je bila predmet zakupa od strane Trans Petrol na osnovu Ugovora o ustupanju pokretnih stvari radi izmirenja duga od 05.05.2015.godine koji su oni međusobno zaključili. Prije svega je važno napomenuti da je u vrijeme zaključena tog ugovora Trans Petrol bio u blokadi (od 10.03.2014.godine), a da je članom 11 Zakona o sprječavanju nelegalnog poslovanja propisano da “Privredno društvo i preduzetnik, čiji je račun blokiran u postupku prinudne naplate, ne smije, nakon isteka roka od 30 dana od dana blokade računa, vršiti naplatu svojih potraživanja i plaćanje svojih obaveza ugovaranjem promjene povjerilaca, odnosno dužnika u određenom obligacionom odnosu…..” Za kršenje ove odredbe propisana je kazna od 10.000 do 20.000 evra za pravno lice i za odgovorno lice u pravnom licu od 2.000 do 3.000 evra, a što će vjerujemo Poreska uprava u narednom periodu da primijeni, iako su već dugo upoznati sa tim. Na osnovu takvog ugovora smatraju da su preuzeli separaciju i sve poslove iako su preuzeli samo pokretnu imovinu ne i prava i obaveze iz ugovora koje je ta firma imala, što svakako ne bi ni mogli bez saglasnosti države. Dakle, ova firma nikada nije dobila saglasnost od Uprave za vode da izvodi bilo kakve radove, ali ih svakodnevno imamo na tom potezu u par smjena-navedeno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Beton Montenegro i FAB Live takođe nezakonito vadili materijal iz Morače
Ugovor o izvođenju radova Uprava za vode zaključila je sa Beton Montenegro D.O.O. još 2014. godine na period od pet godina i isti je istekao u decembru 2019.godine od kada je svaka aktivnost koju ovo pravno lice preduzima bez dozvole od strane nadležnog organa, odnosno nezakonita.
-Od velikog značaja jeste činjenica da je Ugovorom koji je Uprava za vode bila zaključila sa Beton Montenegro bilo definisano da se izvode radovi na dionici 2 u koritu rijeke Morače, ali ovaj subjekt i dalje vrši eksploataciju materijala kako iz rijeke, tako i sa okolnog zemljišta koje je u državnoj svojini, koje nikada nije bilo predmet bilo kakvog ugovora. Nakon više obilazaka terena u toku rada podnijeta je krivična prijava i o poslovanju ovog privrednog društva, o čemu je nadležno tužilaštvo obaviješteno već par mjeseci.
Kada je u pitanju separacija preduzeća Fab Live koja se nalazi u neposrednoj blizini rijeke Morače isto nikada nije imalo bilo kakav ugovor sa državom, odnosno dozvolu da vrši eksploataciju šljunka i trenutno je u procesu kontrole posjedovanje dokumentacije o porijeklu materijala koji potiče iz rijeke ili okolnog zemljišta jer istima dozvola za korišćenje materijala na taj način nikada nije izdata iz okvira naših nadležnosti. Osim ove deponije na prostoru sa lijeve i desne strane donjeg toka Morače nalazi se još nekoliko deponija materijala za koje nama nije poznato ko je vlasnik, koje su količine materijala, niti kada su nastale- saopšteno je iz Ministarstva.
Nezakonito eksploatisali šljunak sa poljoprivrednog zemljišta
Jedan od značajnijih problema koji mora biti predmet detaljnog razmatranja jeste eksploatacija materijala van riječnog korita, sa vodnog, poljoprivrednog i nepoljoprivrednog zemljišta, u kojim slučajevima pojedinci kupuju parcele sa kojih uklanjaju površinski sloj ispod koga se nalazi šljunak koji nelegalno eksploatišu, ističu iz Ministarstva.
-Ovdje je važno pojasniti da čak ni vlasnik zemljišta nema pravo da eksploatiše šljunak sa svoje zemlje jer se isti nalazi ispod površinskog sloja i predstavlja mineralnu sirovinu koja je opšte dobro i za čije korišćenje je neophodna dozvola od strane države. S tim u vezi imamo problem percepcije građana po tom pitanju, pa često možemo da čujem da kažu “vadim sa svoga zemljišta”, što nije zakonito jer se zemljište mora koristiti u skladu sa namjenom, npr.poljoprivredno zemljište se ne može koritstiti ni za ekploataciju niti za deponovanje materijala već isključivo za poljoprivrednu proizvodnju. Proizvodnja ili prerada robe za koju je potrebno odobrenje nadležnog organa bez potrebnog odobrenja predstavlja krivično djelo. Ipak, kontrola eksploatacije na ovaj način vrši se u neznatnoj mjeri, odnosno takve aktivnosti gotovo i da se ne kontrolišu jer je ovo pitanje jako složeno sa aspekta nadležnosti. Ovo Ministarstvo posjeduje podatke samo od strane poljoprivredne inspekcije koja kontroliše eksploataciju sa poljoprivrednog zemljišta. Usljed toga na prostoru u širini od oko jednog kilometra sa lijeve strane Morače nalaze se iskopine velike dubine koje niko ne kontroliše jer se u takvim slučajevima pojavljuje poseban problem ne/nadležnosti. Ovo su aktivnosti koje mogu dovesti do nesagledivih posljedica, dakle nije problem samo u koritu već i u okolnom zemljištu na kome ukoliko se iskopa rupa dubine preko 5 metara dolazi do izlivanja rijeke. Dakle, poseban problem pravi “tačkasto vađenje” čime se narušava normalan tok voda, a dubina vadjenja ugrožava aluvijalni sloj što utiče na vodoizvorište, posebno jer desna obala predstavlja drugu zonu sanitarne zaštite vodoizvorišta- saopšteno je za BORBU iz resora Aleksandra Stijovića.
