Šef poslaničkog kluba Demokrata u Skupštini Crne Gore Boris Bogdanović poručio je da nije tačno da se svaka kritika na račun spornih zakona automatski proglašava zaštitom kriminalnih struktura, ali je istakao da postoje ozbiljni razlozi za sumnju da dio otpora reformama dolazi upravo iz krugova koje bi te promjene mogle direktno pogoditi.
Bogdanović je naveo da je Vlada, nakon višemjesečnih konsultacija sa Evropskom komisijom i brojnih primjedbi, usvojila po 12 amandmana na oba zakona koji su bili predmet polemike u javnosti.
“Istina je da je bilo dobronamjernih kritika i one su uzete u obzir. Međutim, nije tačno ni da je svaki otpor reformama isključivo pravne ili principijelne prirode. U crnogorskom sistemu postoje ozbiljni razlozi za sumnju da dio otpora dolazi iz mreža koje su reformama direktno ugrožene”, rekao je Bogdanović za “Vijesti”.
On podsjeća da je predsjednik države Jakov Milatović, prilikom vraćanja zakona Skupštini, naveo da je tokom prethodnog režima došlo do kriminalizacije dijela bezbjednosnog sektora.
“Time se otvara ozbiljno pitanje da li je predsjednik možda napravio kompromis sa licima povezanim sa kompromitovanim policijskim kartelom unutar Uprave policije i ANB-a. O tome govori i izjava njegovog bivšeg savjetnika Dejana Vukšića, koji je tvrdio da je bio ucijenjen od osobe povezane sa kavačkim kriminalnim klanom da povuče kandidaturu za sudiju Ustavnog suda”, kazao je Bogdanović.
On smatra da se nedosljednost predsjednika države ne može drugačije objasniti, te dodaje da u raspravi o zakonima treba jasno razlikovati dobronamjerne kritike od pokušaja da se zaštite interesne strukture.
Bogdanović je podsjetio i na slučaj uhapšenog biznismena Aleksandra Mijajlovića, za kojeg je, prema navodima Specijalnog državnog tužilaštva, objavljenim u medijima, postojala sumnja da je dobijao tajne policijske i ANB podatke, uticao na policijske akcije i preko povezane mreže pokušavao da utiče na političko-bezbjednosne prilike u državi.
U drugom predmetu, kako navodi, SDT je ukazao i na pokušaje kriminalnih struktura da utiču na postavljanje njima bliskih osoba na važne pozicije u Upravi policije.
“Zato je potpuno legitimno reći da u ovoj raspravi postoje i dobronamjerne kritike i interesni otpori reformama. Ozbiljna politika mora da razlikuje te dvije stvari. Problem nastaje kada se te dvije kategorije namjerno pomiješaju”, istakao je Bogdanović.
Prema njegovim riječima, bilo bi politički naivno ignorisati činjenicu da je dio bezbjednosnog sektora bio duboko kompromitovan i da organizovani kriminal ima interes da utiče na raspravu o zakonima koji ograničavaju njegov uticaj.
