Kriminalci sa Balkana počeli su da nalaze svoje utočište u Španiji a o čemu svjedoče i prošlogodišnje likvidacije u toj zemlji Evropske unije. To je zaključak emisije Kurir televizije koja je postavila pitanje gdje su najtraženiji srpski bjegunci pronašli utočište.
Slađana Nedeljković, urednica i voditeljka emisije Crna hronika na Kurir televiziji tvrdi da se najviše kriju u Barseloni i Madridu.
„Zanimljivo je da je kum Radoja Zvicera uhapšen u Španiji i kasnije je ekstradicijom prebačen u Hrvatsku. On je nakon toga prebačen u Srbiju i danas se nalazi na suđenju Veljku Belivuku. Sa druge strane, glava vračarskog klana Nikola Vušović je uhapšen u Barseloni i ekstradicijom je prebačen u Njemačku gdje je osuđen na 10 godina zatvora. Napomenula bih da se i sukob Škaljaraca i Kavčana prebacio u Španiju. O tome govori i činjenica da je u prosjeku do 2020. godine broj ubistava bio 20, a sada je 50. Sukob je dakle dobio primat u španskom podneblju“, kazala je Nedeljković.
Podsjetila je i na likvidaciju Filipa Kneževića, navodno desne ruke Radoja Zvicera, i kazala da to dovoljno govori o tome da je Španija utočište.
„Kada se preselite u Španiju, pri kupovini kuće možete dobiti državljanstvo i tako dobiti papire. Veliki protok turista iz Srbije otežava španskoj policiji da uđe u trag ljudima sa druge strane zakona“, kazala je Nedeljković.
Mladen Radulović, šef deska portala Telegraf, kazao je da kada se pogleda fizionomija Balkanaca i Španije, može se reći da se to podudara i tako se oni lakše uklope u tu masu ljudi.
„Španija ima velike gradove i teško je pronaći čovjeka, ukoliko promijeni lični opis. Dotjera frizuru, smrša, ugoji se… Napravi drugačiji lični opis a oni onda ne skreću pažnju na sebe, žive povučeno, mirno, jave se komšijama u zgradi i ne privlače pažnju. Svi su oni na potjernicama iako su praktično svi sa tuđim falsifikovanim pasošima. Naravno, ukoliko ga policija privede, preko DNK tragova mogu biti brzo provaljeni a to je model za skrivanje u toj zemlji. Treba biti objektivan, I Barselona i Valensija su lijepi predjeli“, kazao je on.
Dodaje da je to vjerovatno motiv ljudi, da idu da uživaju i da se kriju daleko.
„To je ono što ih dugo održava na tim lokacijama. Bili smo svjedoci da često kriminalci uspijevaju da lociraju svoje protivnike i tako dolazi do likvidacija poput Filipa Kneževića, što je ponovo rasplamsalo rat klanova. Živio je povučeno, a onda ga je dočekao egzekutor. Imali smo onda ubistva u Podgorici ljudi koji se vezuju sa Škaljare i Kavčane. To je ponovo podiglo taj rat do samog usijanja“, kazao je Radulović.
On je kazao da je Španija na kraju kontinenta, a da onda postoji opcija i da pobjegnu u Južnu Ameriku, ukoliko im prijeti opasnost.
Podsjeća da su nekada oni svoje utočište tražili u Italiji jer je bila najbliža, međutim, tada nije postojala EU, granice su bile zatvorene i zato nisu išli u Španiju zbog velikog broja granica.
„To brisanje granica, i otvaranje EU kao jedne države je doprinijelo tome da se oni skrivaju tamo. Italijani su navikli na kriminal, opasniji su, znali su sa kim imaju posla, i veća je mogućnost da tamo padnete nego u nekoj drugoj državi“, kazao je on.
A govoreći o hapšenjima u Španiji i na pitanje da li je krug bjegunaca uži, Slađana Nedeljković tvrdi da je to teško reći kada su u pitanju karteli.
„Iz činjenica i podataka koji su dostupni policiji na svjetskom nivou, oni govore o tome da vi kada skinete glavu, pipci nastavljaju da postoje. O tome uvijek pričamo kada je riječ o organizovanom kriminalu. I Kavčani i Škaljari su jedinstven Balkanski kartel koji su svoju saradnju razvili ne samo u Evropi zajedno sa italijanskom Ndangretom ili sa španskim kartelom koji ih čeka u Kosti Del Sol, već i sa kolumbijskim kartelom koji odlučuje o tome, naravno u dogovoru sa Balkancima, koliko će kokaina završiti u Evropi, i u koje zemlje ide. Teško je govoriti da je sužen krug, ali mi smo svjedoci da i kada padnu ti jači ljudi, da pipci ostaju“, kazala je ona.
Dodaje da kokain i dalje nastavlja da stiže iz Južne Amerike u Evropu i da smo svjedoci mnogim likvidacijama.
„Ipak se odlučuje čije glave padaju a tu su uglavnom najslabiji. I nad popom ima pop, što se kaže. Imate ljude koji su dostupni javnosti u odnosu na ljude koji vladaju iz sijenke. Čak je i pitanje da li stoji neko iznad Radoja Zvicera“, kazala je Nedeljković.
Mladen Radulović navodi da u slučaju da bi vođe klanova rukovodili klanom moraju koristiti sredstva moderne komunikacije.
„To podrazumijeva odavanje svoje lokacije. Imali smo priliku da se uvjerimo da ne postoji bezbjedna kriptovana aplikacija iako su kriminalci mislili da je bezbjedno. Ta SKY aplikacija je postala glavni izvor dokaza na suđenju. Dok su mislili da su zaštićeni, policija je sve to pratila. Upravo te SKY poruke su doprinijele da se veliki broj slučajeva riješi“, kazao je on.
Dodao je da je na djelu uvijek igra mačke i miša.
„Mijenjaju lokacije, povezuju se na druge bazne stanice, ali da bi neko zadržao moć, mora da komunicira, izdaje naredbe, direktive. Da organizuje teška krivična djela. S druge strane, u opasnosti je da bude lociran“, kazao je on.
Radulović je kazao da oni koji se upletu u ove igre gdje se okreću milijarde evra – da u tom poslu nema nazad.
„Partneri su globalni igrači. Ako prihvatite da organizujete tone kokaina koje se transportuju među kontinentima teško možete odustati od tog posla. Tu je bitna i saradnja sa određenim centrima moći a ako se pokažete kao pouzdan partner – vi ćete trajati. To se vezuje za vođe klanova koji godinama uspijevaju da izmiču pravdi i da i dalje imaju moć“, kazao je on.
Nedeljkovićeva je otkrila i ekskluzivnu informaciju – kada je 2021. godine zvanično SKY aplikacija ukinuta, kriminalne strukutre i dalje koriste kriptovane telefone sa aplikacijom koja je takva da podrazumijeva nickname-ove ali ne podrazumijeva video sadržaje i slike.
„Jedino što se može uraditi jeste audio snimak i kucanje poruka tekstualne prirode. Oni su sada otišli korak naprijed vidjevši da se dokazi sa SKY-a upotrebljavaju u velikim sporovima. Ime aplikacije neću otkriti, korak je ispred SKY-a i omogućava im da se zaštite od organa gonjenja. Mnogo je teže utvrditi da li je neko poslao određenu poruku tekstualne prirode, a često će odbrana, ukoliko se ti podaci uzmu kao dokazi, mogu reći da određena lica iz krimi sredine ne stoje iza takvih poruka“, kazala je ona.
