Predsjednik SAD Džozef Bajden naložio je osnivanje dvostranačke komisije koja bi razmatrala potencijalnu reformu Vrhovnog suda, između ostalog i da li bi trebalo povećati broj sudija, što je jedan od ključnih ciljeva progresivnih demokrata. Sadašnji broj od devet sudija Vrhovnog suda usvojen je prije više od 150 godina.
Bajden je u uredbi o osnivanju komisije od 36 članova naveo da bi ona razmatrala da li su specifični predlozi za reformu najviše sudske instance u zemlji „opravdani i usklađeni sa zakonom“, objavljeno je na sajtu Bijele kuće.
Uz spornu ideju o povećanju broja sudija, pristalice reforme Vrhovnog suda traže i da se ograniče mandati sudija, objavili su američki mediji, prenosi Tanjug.
Vrhovni sud donosi odluke o najvažnijim pitanjima u društvu poput abortusa, imigracije, zdravstvene zaštite, slobode izražavanja religije i drugih.
Portparolka Bijele kuće Džen Psaki saopštila je da članovi komisije zastupaju širok politički spektar. Komisija će biti sastavljena od grupe liberalnih i konzervativnih pravnih akademika, bivših federalnih sudija i advokata koji su zastupali slučajeve pred Vrhovnim sudom. Planirano je da drži javne sastanke i da objavi izvještaj za 180 dana.
Bajden je najavio da će osnovati komisiju nakon što je tokom predizborne kampanje bio pod velikim pritiskom da reformiše Vrhovni sud.
Povod za to je dijelom i kampanja republikanaca i bivšeg predsjednika Donalda Trampa da brzo popune mjesto u Vrhovnom sudu upražnjeno posle smrti liberalne sudije Rut Bejder Ginzberg, dva mjeseca uoči izbora. Republikanci su prethodno odbili da razmotre kandidata bivšeg predsjednika Baraka Obame, Merika Garlanda, uoči izbora 2016. godine.
Donald Tramp je za vreme predsjedničkog mandata imenovao troje sudija Vrhovnog suda i učvrstio konzervativnu većinu na šest prema tri.
Republikanci se oštro protive povećanju broja sudija, ali mnoge demokrate i progresivni aktivisti smatraju da se moraju razmotriti sve opcije kako bi se suprostavili konzervativnoj većini koji bi, prema njihovom mišljenju, mogli da ugrozi građanska i prava na zdravstvenu zaštitu i abortus.
Vrhovni sud ima devet sudija od 1869. godina, ali Kongres ima ovlašćenje da promijeni taj broj, što je uradio nekoliko puta tokom istorije.
