Austrijski diplomata svjedočio na suđenju Tačiju i Veseljiju: Upozorio sam ih na optužbe o otmicama na Kosovu

Bivši austrijski diplomata Jan Kikert posvjedočio je danas pred specijalnim sudom u Hagu da je u ljeto 1998. vođe tzv. OVK Hašima Tačija i Kadrija Veseljija upozorio na optužbe o pritvaranjima i otmicama na Kosovu i Metohiji, na šta mu je Tači obećao da će OVK poštovati Ženevske konvencije.

Kikert je svjedok optužbe na suđenju Tačiju, Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju, optuženim za ratne zločine na Kosovu i Metohiji i u Albaniji, 1998 i 1999. godine.

Tužioci su u dokaze uveli ranije Kikertove izjave u kojima piše da je tokom susreta sa Tačijem i Veseljijem u Mališevu, u julu 1998., pokrenuo pitanje optužbi o pritvaranjima i otmicama i skrenuo im pažnju na obavezu poštovanja Ženevskih konvencija.

„Tači je insistirao da će OVK poštovati Ženevske konvencije zato što je regularna armija“, piše u Kikertovoj izjavi.

Po svjedoku, Tači i Veselji su željeli da ostave utisak da je OVK propisno ustrojena i organizovana vojska i da će stoga poštovati Ženevske konvencije.

Kikert je izjavio da se sa predstavnicima OVK više puta sretao u pokušaju da pronađe političkog lidera koji će autoritativno predstavljati tu paravojsku u procesu političkih pregovora.

Svjedok je rekao da je, pored Tačija i Veseljija, redovno susretao i Krasnićija, Seljimija i druge starešine OVK.

Kikert je u to vrijeme stekao utisak da je „Tači najvažnija osoba u vezi sa političkim procesom“.

Austrijski diplomata učestvovao je i u pregovorima sa Krasnićijem o oslobađanju osmorice otetih srpskih vojnika, u januaru 1999, a zatim i u razgovorima sa predstavnicima OVK o pregovorima u Rambujeu, prenosi „Kosovo onlajn“.

U tim pregovorima, po Kikertu, nije bilo jedne osobe koja bi donosila odluku u OVK, više je to bilo kolektivno odlučivanje.

Tokom Kikertovog svedočenja, tužioci su u dokaze uveli fotografiju albanske delegacije sa pregovora u Rambujeu, na kojoj je izgreban lik dotadašnjeg lidera kosovskih Albanaca Ibrahima Rugove.

Ta fotografija pronađena je tokom pretresa u stanu četvrtooptuženog Krasnićija u Prištini, prilikom njegovog hapšenja u novembru 2020.

Tužioci su tvrdili da je Krasnići izgrebao Rugovin lik i da to „svjedoči o neprijateljstvu koje je optuženi osjećao prema Demokratskom savezu Kosova“.

Dok su ispitivali Kikerta, tužioci su u spis uveli i dvije depeše misije UN iz jula 1999. u kojima piše da su međunarodni zvaničnici upozorili Tačija na zločine nad Srbima i drugim nealbancima i pozvali ga da zlodela zaustavi.

U tim depešama navodi se da je Tači odgovorio da je već dao „snažne izjave da se to okonča“.

Tačijeva odbrana prigovorila je na upotrebu tih depeša, uz obrazloženje da Kikert nije bio na tim sastancima.

Dok ga je unakrsno ispitivao Tačijev branilac Luka Mišetić, Kikert je potvrdio da je u julu 1998. Tačiju i Veseljiju poštovanje Ženevskih konvencija spomenuo uzgredno i da nije imao konkretnih podataka i dokaza o otmicama i drugim zlodelima OVK, o kojima je pisala srpska štampa.

Svjedok je kao tačno prihvatio i da je sa Tačijem kontaktirao kao sa „političkim, a ne vojnim liderom“ OVK.

Kikert je izjavio i da je imao utisak da OVK nije imala jasnu komandnu strukturu, kao i da je američki izaslanik Ričard Holbruk u to vreme sumnjao da u OVK postoji centralna komanda.

Po Kikertu, predstavnici OVK su uveličavali njenu snagu i organizaciju da bi ostavili utisak na međunarodne zvaničnike.

Branioci optuženih nastavljaju da unakrsno ispituju svjedoka.

Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (55), Veseljija (56), Seljimija (52) i Krasnićija (73) za progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).

Navedene zločine, pripadnici OVK pod komandom optuženih počinili su, po optužnici, u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999.

U optužnici je identifikovano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.

Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Kransićija za zločine protiv čovječnosti, a četiri tačke za ratne zločine.

Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala protivnicima.

Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.

Svi optuženi izjavili su da nisu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja u novembru 2020