(ANALIZA) Pritisci na Srbiju veliki i često neprimjereni, odluke Srbije principijelne i dobro politički promišljene

“Srbija se zalaže za mir, poštuje međunarodno pravo i smatra da je pogrešno kršenje teritorijalnog integriteta bilo koje zemlje, pa i Ukrajine, ali neće uvoditi sankcije Rusiji, jer će se u vezi sa tim rukovoditi zaštitom svojih interesa, a nije vitalni interes Srbije da nekome uvodi sankcije”. To su ključne poruke državnog vrha Republike Srbije, saopštene sinoć u obraćanju javnosti nakon sjednice Saveta za nacionalnu bezbednost.

Na stav Srbije povodom krize u Ukrajine značajan dio domaće, regionalne ali i evropske javnosti čekao je sa nestrpljenjem a očigledno je da su postojali i brojni politički i medijski pritisci na Beograd. Izvjesno je da je jedan dio srpske i regionalne javnosti, uključujući i političke subjekte, ultimativno tražio uvođenje sankcija Rusiji, dok je drugi dio priželjkivao bezuslovno “svrstavanje na rusku stranu”. Neposredno pred sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost ali i tokom trajanje iste, pojavili su se medijski naslovi koji su manipulisali mogućim stavom srpskog rukovodstva, prije svega optužbama da Srbija neće podržati teritorijalni integritet Ukrajine. Ipak, nedugo nakon toga, dileme su razjašnjene.

“Srbija je, kao što smo čuli i vidjeli, svoje stavove oslonila na principe međunarodnog javnog prava, uvažavajući pri tom – i međunarodno pravo i tradicionalne odnose, a ističući zalaganje za univerzalne vrijednosti kao što je mir i tretirajući svoj, srpski nacionalni interes. U kontekstu političkih reakcija izvjesno je da takav stav nije oduševio fatalistički nastrojene ideološke polove ali ih je ostavio sa veoma malo, ako ne i potpuno bez argumentacije protiv”, smatra politički analitičar Luka Radonjić. “Javnosti je posebno bilo zanimljivo kako će i na koji način Srbija koncipirati svoj stav povodom krize u Ukrajini zbog pitanja Kosova i Metohije”, kaže on i dodaje da to jeste bio ozbiljan strateški izazov. “Odluka Srbije da pokaže doslednost poštovanju međunarodnog prava i podrška teritorijalnom integritetu bilo koje zemlje pa i Ukrajine, a istovremeno odbijanje zahtjeva da se uvedu sankcije Rusiji koja je u SB UN zastupala interese Srbije na temu Kosmeta, jeste optimalno rešenje i ono što se u politici zove vještina mogućeg”.

Radonjić podsjeća da je Srbija bila žrtva kršenja međunarodnog prava, što je i dan danas, a takođe je imala, naglašava on, i veoma teško iskustvo sa sankcijama. “Upravo zbog toga bi na neki način bilo i neprimjereno da je Srbija reagovala ishitreno i naglo. Na ovaj način Srbija je pokala poštovanje prema sopstvenom iskustvu, što je sastavni dio državničkog odnosa”. Juče se oglasila i poslanica Evropskog parlamenta i izvjestiteljka za Kosovo Viola fon Kramon. Ona je pozvala Vladu Srbije i predsjednika države da “osude rusku invaziju na Ukrajinu i navela da će nesaradnja sa Evropskom unijom po tom pitanju odvesti Srbiju u samoizolaciju”. Ona je u svom tvitu poručila predsjedniku Srbije “da se ne može više sjedjeti na dvije stolice”.

Radonjić kaže da su za ukupnu političku situaciju na kontinentu mnogo važniji stavovi evropskih državnika od, kako kaže, “tvitova Viole fon Kramon”. “U svakom slučaju vrlo je diskutabilan takav, ultimativni pristup problematici koji pretenduje da na neki način oduzme državi mogućnost i pravo da prepozna i odabere svoj interes. A sporan je i ton, odnosno ponuđeni način komunikacije sa rukovodstvom jedne države. Moguće da je to posljedica odnosa drugih političkih subjekata u državama regiona ali i samoj Srbiji, koju dio javnosti ne bez razloga naziva – servilnim, pa je ova evropska političarka osjetila komfor da na ovakav način komunicira i sa državnim rukovodstvom”, kaže on. “Ipak, odgovor državnog vrha Srbije na njene izjave, bio je primjeren i adekvatan”, zaključuje Radonjić.