Amerika pokušala da zaustavi uvoz borovnice, pomenuta i Srbija
Pandemija je širom sveta povećala različite protekcionističke mere, ograničavanje uvoza kao i izvoza poljoprivrednih proizvoda. Ovome su poslednjih godinu dana pribegle mnoge država kako bi u vrijeme ekonomske krize štitile svoja tržišta i domaće proizvođače.
Poslednji primjer je pokušaj Amerike da zaustavi uvoz borovnice iz pet najvećih država snabdevača. Strah američkih proizvođača i povećana proizvodnja borovnice u Južnoj Americi kao i ostalim delovima svijeta bio je povod za pokretanje postupka u septembru prošle godine, piše „Politika“.
Započela je ozbiljna istraga kako bi došli do odgovora koliki je uticaj uvoza tog voća na američku proizvodnju. Pokrenuta je u septembru prošle godine a obuhvatila je više javnih rasprava u kojoj je učestvovalo pet stranih vlada — Argentine, Kanade, Čilea, Meksika i Perua — sa resornim ministrima, ambasadorima, advokatima…
Američka komisija za međunarodnu trgovinu detaljno je obradila izjave svih učesnika, pobrojane su prijetnje po domaću proizvodnju posebno usljed pandemije i zatvaranja restorana, škola, odmarališta, što je prema nekim tvrdnjama uticalo da 25 odsto tržišta borovnice nestane. Naglašen je i problem zatvaranja preradnih centara usljed zaraze radnika, nemogućnosti organizacije berbe, povećanja prodaje putem interneta…
Ishod ove višemjesečne istrage na kraju je bio povoljan za države izvoznice koje su učestvovale u sporu. Komisija je nedavno utvrdila da, bez obzira na uvećan uvoz svežih, pothlađenih i smrznutih borovnica te količine ne predstavljaju pretnju američkim proizvođačima ovog voća.
Pomenuta i Srbija
Interesantno je i da se u pomenutom dokumentu (koji sadrži više od 400 stranica) kao izvoznik, prije svega smrznute borovnice pojavljuje i Srbija iz koje je 2016. u Ameriku izvezeno 116 tona, naredne godine 115, a u 2018. svega jedna tona.
Pre dvije godine na američko tržište Srbija je plasirala 35 tona ovog voća, a 2020. oko 29 tona.
Aleksandar Leposavić, jedan od najvećih domaćih stručnjaka za voćarstvo, izjavio je da je proizvodnja borovnice u Srbiji doživjela veliku ekspanziju u prethodnih desetak godina. Od svega tri do četiri hektara zasada (prije dvadesetak godina) borovnica se sada kod nas gaji na oko 3.000 hektara.
„U proizvodnji smo za kratko vrijeme prevazišli konkurenciju gdje se ovo voće gaji neuporedivo duže. Pretekli smo ih u tehnologiji, prinosima i kvalitetu“, rekao je Leposavić, dodajući da proizvodnja borovnice u Srbiji za sada ima pozitivan trend, a da bi tako i ostalo potrebno je unaprediti postignuti kvalitet i znatno više uložiti u razvoj proizvoda i marketing.
Leposavić navodi da je pokušaj zaštite domaće proizvodnje proizvođača iz Amerike opomena da u proizvodnju i plasman voća moraju da se uključe i državne institucije, udruženja proizvođača i izvoznici jer svi oni imaju interes za nesmetani izvoz.
„Činjenica da su u ovom sporu učestvovale vlade pet zemalja izvoznica borovnice ukazuju na ozbiljnost pristupa u zaštiti njihovih proizvođača i izvoznika u čemu su ovaj put i uspele“, istakao je.
Svaka od tih država pred komisijom je nastupala argumentovano i uz ozbiljno pripremljenu dokumentaciju. S tim u vezi on napominje da se u našoj zemlji često neodgovorno ophodimo prema malini — najznačajnijem nacionalnom proizvodu. Mada trenutna situacija ide naruku našim proizvođačima i ponekim izvoznicima, on ukazuje da je to rezultat povoljnih kretanja i porasta tražnje na svetskom tržištu gde trenutno postoji deficit maline.
„Ovakva situacija se ne može pripisati nekim od veoma prisutnih aktera u našoj zemlji, a to su pojedini proizvođači ili samozvani predstavnici udruženja proizvođača maline ili hladnjačara. Nažalost, to nije ni rezultat nekih vladinih tijela i oformljenih radnih grupa“, kazao je za „Politiku“ Leposavić.
Njihova svrha trebalo bi da bude rad na rešavanju nagomilanih problema u malinarstvu, smatra Leposavić.
Izvor: Sputnjik