Afera „Možura”: Još jedan dokaz kako državni projekat postaje simbol korupcije

Afera Možura samo je još jedan u nizu skandala i pokazelja visoke korupcije i zloupotrebe službenog položaja tokom režima Demokratske partije socijalista (DPS), a sve pokriveno ugovorima Vlade Crne Gore.

Prvobitni ugovor iz 2010. godine potpisala je Vlada Crne Gore sa špansko‑turskim konzorcijumom Fersa‑Čelebić, ali investitor nikada nije počeo gradnju u predviđenom roku, čime je država izgubila priliku da naplati garanciju od 1,5 miliona eura. Umjesto raskida ugovora, projekat je prešao na kompanije sa Malte i Sejšela, što je dodatno pojačalo kritike o netransparentnim odlukama državnih institucija i poslovima koji su donijeli velike finansijske obaveze državi.

Između 2012. i 2014. godine investitor je kasnio s početkom gradnje, iako je država imala pravo da raskine ugovor i naplati garanciju, odluka koja je mogla zaštititi javni interes nije donesena. Godine 2015. projekat je prenesen na kompaniju Cifidex sa Sejšela, što je izazvalo sumnje u netransparentne transfere i privatne interese. U periodu 2016.–2017. malteška kompanija Enemalta preuzima projekat, dok se ubistvo istraživačke novinarke Daphne Caruana Galizia povezuje s međunarodnim istragama korupcije u energetskom sektoru. Godine 2023. potpredsjednik Vlade Momo Koprivica najavljuje dostavljanje dokumentacije tužilaštvu, dok Parlamentarni Anketni odbor predvođen Dritanom Abazovićem aktivno prikuplja podatke o ulozi državnih institucija u ovom spornom projektu.

Među akterima koji se povezuju s projektom Možura ističu se bivši premijer Milo Đukanović, politički odgovoran za odluke o projektu, bivši ministar Branimir Gvozdenović, koji je učestvovao u donošenju ključnih odluka, te Aco Đukanović, najveći akcionar Prve banke, povezan s finansijskim aspektima projekta, dok su i rođaci bivših ministara umiješani u firme koje su imale udjela u ovom spornom projektu.

Iako SDT nije do sada podigao optužnice visokih državnih zvaničnika povezanih s projektom, Specijalno tužilaštvo i dalje vodi istražne radnje i izviđaje kako bi se utvrdilo da li je došlo do korupcije, utaje poreza, zloupotrebe položaja i drugih krivičnih djela, uključujući i provjeru dokumenata koje su zatražili u novembru 2024. od Poreske uprave za nekoliko kompanija ranije povezanih s Možurom.

Uz to, malteške i španske institucije paralelno istražuju slične aspekte ovog slučaja, uključujući moguće koruptivne radnje i pranje novca u vezi s transferom vlasništva vetroelektrane, što produžava međunarodni pravni kontekst istrage.

Crnogorski biznismen i advokat Vladimir Popović podnio je krivične prijave u Crnoj Gori i u Španiji , tvrdeći da su sve transakcije koje je kompanija Fersa obavila od dolaska u Crnu Goru 2007. godine zapravo bile dio „plana prevare“. Prema njegovim tvrdnjama, fiktivni računi i fiktivni ugovori o proviziji korišćeni su za isplate novca, da bi državno dobro „Možura Wind Park“ bilo nezakonito i bez dozvole prodato ofšor firmi Cifidex, čija legalnost, kako navodi Popović, i dalje ostaje pod znakom pitanja. U prijavama se optužuje i isplata milionskih provizija bez pokrića, kao i mogućnost kriminalnih djela poput pranja novca, korupcije i podmićivanja.

Popović i njegov partner takođe su pokrenuli sudske postupke zbog neisplaćenih provizija i tvrdnji o korupciji u poslovima Ferse, ali su se sudski procesi u Crnoj Gori godinama vukli bez konačnih presuda, pa čak i sud nije mogao da pronađe svjedoka Danila Popovića koji je bio ključan za svjedočenje u jednom od postupaka. U međuvremenu, projekat je realizovan s druge strane vjetroelektrana je počela da radi 2019. godine kroz investiciju malteške državne kompanije Enemalta i firme Malta Montenegro Wind Park.