Izvještaj švedskog V-Dem instituta za 2026. godinu potvrđuje da je 30. avgust 2020. bio ljekoviti rez koji je prekinuo decenije političkog monolitizma.
Pad DPS-a nakon tri decenije nije bio samo politički potres, već neophodan preduslov za stvaranje funkcionalne izborne demokratije. Mirna tranzicija vlasti srušila je decenijski monopol i omogućila institucijama da konačno počnu da dišu van partijskog diktata.
Podaci pokazuju da je indeks izborne demokratije u Crnoj Gori dostigao svoj istorijski maksimum, što potvrđuje stvaran napredak u političkim slobodama. Dok se globalni standardi demokratije vraćaju na nivoe iz kasnih 70-ih, Crna Gora prkosi opštem trendu nazadovanja.
U čitavoj Istočnoj Evropi, uz Poljsku, Crna Gora je jedina država koja bilježi jasan trend demokratizacije u 2026. godini. Ove dvije zemlje čine tek 8% regiona koji ide naprijed, dok skoro polovina ostalih država tone u različite oblike autokratije.
Crna Gora je uspješno napustila „sivu zonu“ između demokratije i autokratije, stabilizujući se kao moderna izborna demokratija. Iako korupcija i polarizacija ostaju izazovi, rezultati nakon izbora 2023. godine pokazuju da su demokratski temelji postali čvršći.
Posebno je značajno što Crna Gora pokazuje otpornost na „treći talas autokratizacije“ koji pogađa čak i članice Evropske unije. Dok susjedi poput Srbije i Hrvatske bilježe stagnaciju ili pad, crnogorski put služi kao rijedak pozitivan primjer u regionu.
V-Dem izvještaj zaključuje da su primjeri poput Crne Gore dokaz da su duboke promjene moguće kroz smjenu vlasti i jačanje institucija.
Crna Gora više nije „problematično dijete“ Balkana, već predvodnik koji pokazuje kako se izlazi iz ranga autokratskih sistema.
Budućnost ipak zahtijeva oprez, jer stabilni rezultati sugerišu da predstoji velika borba za dodatno unapređenje dostignutih standarda.
