U fokusu crnogorske javnosti ovih dana priča je o formiranju Vlade, mogućom kombinatorikom bave se i oni koji se u to razumiju ali i dežurni „politički analitičari“, u kafanama, na ulicama, u parkovima…
Vrlo brzo zaboravili smo na predizborna obećanja, a ona su, kada je sjever u pitanju, bila veoma brojna. Čini se da interesovanje za ovaj dio zemlje nikad nije bilo veće a obećanja brojnija. Naravno, navikli smo da nam nasmijani sa bilborda obećavaju brda i doline, navikli i da kada zasjednu u fotelje ta obećanja zaborave.
Poražavajuća je činjenica da ljudi sa sjevera svakodnevno odlaze. DPS vlast je vješto sa vrijednim projektima zaobilazila sjever, za njega nisu imali sluha ni oni koji su dolazili posle njih. Koliko je teška situacija ne znaju naši političari, jer svrate tamo samo tokom predizbornih kampanja, da prošetaju ulicom i naprave koju fotografiju sa građanima.
Ono što ljudima koji žive u sjevernim opštinama najteže pada, pored pustih sela u kojima žive većinom stariji, sve manje ljudi na ulicama, je i to što se broj djece u školama iz godine u godinu smanjuje. Danak centralizacije i ulaganja u Podgoricu i primorje posledica su migracija i bježanja sa sjevera.
Nekada pune djece, škole u opštinama Berane, Andrijevica, Mojkovac, Plužine, vode bitke za upis svakog novog đaka.
Po spisku koji je u martu dostavljen beranskim Osnovnim školama od MUP-a, na teritoriji opštine Berane trebalo je da se u prvi razred upiše 305 učenika. Kada je u aprilu počeo upis, svima je bilo jasno da je stvarni broj znatno manji. Škole su uputile i zvanične pozive roditeljima da izvrše upis. Odgovoreno im je da se veliki broj porodica odselio u inostranstvo, Podgoricu ili na primorje.
Situacija je alarmantna i u OŠ „Vladislav Rajko Korać“ u Štitarima. Direktorica te škole Dušica Šćekić kaže da su ove godine u školu upisana dva prvaka.
„Po podacima za zadnjih 22 godine, broj učenika se smanjio za trećinu. U školskoj 2000/2001. godini upisano je 62 učenika a 2022/23. svega 25. Po mom mišljenju, ovo je rezultat dugogodišnje nebrige za Sjever Crne Gore a naročito za sela zbog čega su se mladi odseljavali u potrazi za poslom“, kaže ona.
Teška situacija je i u Mojkovcu, u jedinoj gradskoj školi „Aleksa Đilas Bećo“, ove godine upisano je 55 učenika u matičnoj školi i područnim odjeljenjima.
Škola je prošle godine imala ukupno 537 učenika. U dvije seoske škole upisano je četiri učenika u školu Milovan Rakočević koja 2002. Brojala 67 učenika a danas 22. U školu Radomir Rakočević upisan je samo jedan učenik.
Slično, ako ne i teže je stanje u poddurmitorskim opštinama Plužine, Žabljak i Šavnik. Prošle godine su u Školskom centru Šavnik upisana četiri učenika, tri u matičnoj školi i jedan u područnom odjeljenju. Ove godine šest učenika, četiri u matičnoj školi, dva u područnom odjeljenju. Prošle godine u OŠ “Dušan Obradović” upisana su 24 prvaka, ove godine školu će pohađati 21 prvak.
Ništa bolje stanje nije ni u Plužinama, gdje je prvi razred osnovne škole upisalo 11 đaka.
Situacija je gotovo ista i u ostalim opštinama, pa apelujemo na političare da dobro razmisle u kom kontekstu će pominjati sjever i makar postanu umjereniji u obećanjima ili konačno shvate da je i sjever dio Crne Gore i da posjeduje brojne potencijale čijom valorizacijom i ovaj kraj može zaživjeti a naša djeca ostajati ovdje i izbjeći da budu tema viceva o taksistima i konabarima u Podgorici ili primorju.
