Više od 300.000 ljudi godišnje izgubi život zbog utapanja. Stručnjaci upozoravaju na rizike i savjetuju kako mjere prevencije mogu spasiti živote.
Utapanje je jedan od značajnih, ali u velikoj mjeri zanemarenih javnozdravstvenih problema. Svake godine više od 300.000 ljudi izgubi život usljed utapanja, što znači da se u prosjeku 30 osoba utopi svakog sata.
Ove godine 25. jula šesti put zaredom obilježava se Svjetski dan prevencije utapanja, sa temom „Ujedinimo se da preokrenemo tok“. Svijet je postavio cilj da se do 2035. godine broj smrtnih ishoda usljed utapanja smanji za 35 odsto.
Većina smrtnih ishoda može se spriječiti
Stručnjaci napominju da se većina smrtnih ishoda može spriječiti. Faktori rizika su dobro poznati, a postoje brojne dokazano efikasne mjere koje spasavaju živote. Izazov danas nije nedostatak znanja, već njihova dosljedna i široka primjena, napominju stručnjaci Gradskog zavoda za zaštitu zdravlja Beograda.
Zaštita djece
Najveći teret utapanja nose djeca. Utapanje je četvrti vodeći uzrok smrti djece uzrasta od 1 do 4 godine i treći vodeći uzrok smrti djece uzrasta od 5 do 14 godina, zbog čega zaštita najmlađih mora biti jedan od prioriteta svakog društva.
Decu ni trenutak ne treba ostavljati bez nadzora.
Zdravstvena nejednakost
Utapanje je i pitanje zdravstvene nejednakosti. Čak devet od deset smrtnih ishoda nastaje u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, gdje su pristup mjerama prevencije, bezbjednoj infrastrukturi i službama spasavanja često ograničeni.
Klimatske promjene
Istovremeno, utapanje je sve više povezano sa klimatskim promjenama. Učestalije i intenzivnije poplave povećavaju rizik od stradanja, a oko 75 odsto svih smrtnih ishoda tokom poplava posljedica je utapanja.
Zbog toga prevencija utapanja mora biti uključena u planove za smanjenje rizika od katastrofa, razvoj sistema ranog upozoravanja i jačanje otpornosti lokalnih zajednica.
Prevencija
Prevencija utapanja nije samo zadatak zdravstvenog sektora. Ona doprinosi zaštiti života djece, bezbjednijim zajednicama, otpornosti na klimatske promjene, sigurnijem saobraćaju, obrazovanju i održivom društvenom i ekonomskom razvoju.
Njena uspješna primjena zahtijeva saradnju zdravstva, obrazovanja, lokalne samouprave, službi za vanredne situacije, civilnog sektora, porodica i cijele zajednice.
Efikasne mjere prevencije su dobro poznate i dokazano spasavaju živote. Među njima su:
- obuka djece za plivanje i bezbjedno ponašanje u vodi,
- stalni nadzor nad djecom u blizini vode,
- korištenje spasilačkih prsluka,
- obuka građana za kardiopulmonalnu reanimaciju,
- ograđivanje bazena,
- unapređenje bezbjednosti plovidbe,
- razvoj sistema ranog upozoravanja na poplave.
Sve ove mjere obuhvaćene su Globalnom strategijom za prevenciju utapanja, koja predstavlja okvir za djelovanje država i partnera širom svijeta.
Ulaganje u prevenciju utapanja jedna je od najisplativijih investicija u javno zdravlje. Većina preventivnih mjera je jednostavna, pristupačna i ekonomična, a procjene pokazuju da bi široka primjena organizovanog nadzora nad djecom i obuke djece za plivanje mogla spasiti oko 774.000 života do 2050. godine.
Šta možemo da preduzmemo i smanjimo rizik?
Postaviti ograde i druge zaštitne prepreke oko bazena, akumulacija i drugih rizičnih vodenih površina, posebno na javnim mjestima, u blizini škola, vrtića i igrališta. Na ovaj način značajno se smanjuje mogućnost da djeca ili drugi građani slučajno dođu u opasnost.
Javna kupališta i bazeni trebalo bi da imaju dovoljan broj obučenih spasilaca, jasno obilježene zone za kupanje i definisane protokole za reagovanje u hitnim situacijama. Brza i stručna intervencija može spasiti život.
Važno je organizovati programe obuke iz bezbjednog ponašanja u vodi, plivanja, samospašavanja, spašavanja drugih i pružanja prve pomoći, uključujući kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR).
Potrebno je kontinuirano unapređivati opremu, obučenost i koordinaciju službi za spasavanje na vodi kako bi se obezbijedio brz i efikasan odgovor u vanrednim situacijama.
Obezbijediti blagovremeno informisanje građana o opasnim vremenskim pojavama, poplavama i drugim rizicima koji mogu dovesti do utapanja.
Važno je i unaprijediti kontrolu bezbjednosti plovila, promovisati upotrebu prsluka za spasavanje i dosljedno sprovoditi propise koji se odnose na bezbjednost na vodi.
Naučite da plivate
Savladajte osnovne vještine plivanja i omogućite djeci da pohađaju školu plivanja od najranijeg uzrasta. Dobro razvijene plivačke vještine značajno smanjuju rizik od utapanja i povećavaju šanse za preživljavanje u rizičnim situacijama u vodi.
Nikada ne ostavljajte djecu bez nadzora
Nikada ne ostavljajte djecu bez nadzora, čak ni na trenutak. Stalno prisustvo odrasle osobe najvažnija je mjera prevencije, jer i plitka voda može predstavljati ozbiljnu opasnost za malu djecu.
Kupajte se isključivo na mjestima koja su predviđena za kupanje, gdje postoji organizovan spasilački nadzor i gdje su rizici svedeni na najmanju moguću mjeru.
Obratite pažnju na upozorenja spasilaca, signalizaciju i vremenske uslove. Ne ulazite u vodu kada je kupanje zabranjeno ili kada postoji povećan rizik od nezgode.
Bez alkohola
Alkohol narušava rasuđivanje, usporava reakcije i smanjuje sposobnost održavanja ravnoteže i plivanja, čime značajno povećava rizik od utapanja. U vodi i pored vode uvijek ostanite trijezni.
Prije ulaska u vodu ili polaska na plovidbu provjerite vremenske prilike, stanje vode, jačinu struje i dubinu. Nepoznat teren, iznenadne vremenske promjene i jake vodene struje mogu predstavljati ozbiljan rizik.
Prilikom boravka na čamcu, kajaku, dasci ili drugom plovilu uvijek nosite ispravan i pravilno pričvršćen prsluk za spasavanje. Njegova upotreba značajno povećava šanse za preživljavanje u slučaju nezgode na vodi.
(KURIR.RS)
