Nesporno je da je realizacija projekta ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja dovela do značajnog smanjenja emisija sumpor-dioksida, azotnih oksida i praškastih materija, međutim, kvantitativno smanjenje emisija samo po sebi ne predstavlja dovoljan dokaz da je projekat usklađen sa obavezujućim BAT standardima i važećim zakonodavstvom, saopštio je ekonomski analitičar i akcionar EPCG-a Dejan Mijović.
On je reagovao na saopštenje EPCG-a od 24. jula, u kojem su tada naveli da su rezultati garantnih mjerenja potvrdili uspješnu realizaciju ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja, uz tvrdnju da je projekat izveden u skladu sa najboljim dostupnim tehnikama (BAT) i najvišim evropskim standardima zaštite životne sredine.
„U zvaničnim odgovorima akcionaru, objavljenim uz saopštenje o održanoj sjednici Skupštine akcionara od 18. juna 2026. godine, EPCG je uspješnost rekonstrukcije vrednovala prema BAT standardima predviđenim za postojeća postrojenja. To potvrđuju i podaci o garantnim mjerenjima objavljeni u saopštenju od 24. jula, iz kojih se vidi da su upravo ti BAT standardi korišćeni kao mjerilo uspješnosti projekta. Međutim, nakon što postrojenje iscrpi dozvoljenih 20.000 radnih sati u okviru opt-out režima, što je Termoelektrana Pljevlja učinila još 2020. godine, Zakon o industrijskim emisijama više ne predviđa da se integrisana dozvola za njegov dalji rad izdaje primjenom BAT standarda za postojeća postrojenja“, navodi MIjović.
Za nastavak rada su, kako je kazao, mjerodavni BAT zaključci koje je Vlada, na osnovu člana 18 Zakona o industrijskim emisijama, objavila 19. jula 2021. godine, a koji propisuju znatno strože standarde.
On je u saopštenju priložio tabelu u kojoj se, kako je kazao, vidi raskorak između kriterijuma na koje se poziva EPCG i obavezujućih normi definisanih Zakonom i aktima Vlade:
Napominje da je u saopštenju objavljen i rezultat kontrolnog mjerenja CETI-ja (97,8 mg/Nm³), ali da su za ocjenu uspješnosti ekološke rekonstrukcije mjerodavni rezultati garantnih mjerenja.
„Iz navedenih uporednih podataka proizlazi da je EPCG ocjenu uspješnosti projekta zasnovala na BAT standardima za postojeća postrojenja, iako Termoelektrana Pljevlja, nakon isteka opt-out režima, za nastavak rada mora ispunjavati strože BAT standarde propisane Zakonom o industrijskim emisijama i BAT zaključcima koje je Vlada Crne Gore objavila 19. jula 2021. godine. Projektovani i ostvareni parametri elektrane ne dostižu te standarde“, ističe Mijović.
Stoga, kako je rekao, tvrdnja EPCG-a da je ekološka rekonstrukcija realizovana „u skladu sa najboljim dostupnim tehnikama (BAT) i najvišim evropskim standardima zaštite životne sredine“ nema uporište u Zakonu o industrijskim emisijama niti u pravnoj tekovini Evropske unije. Rekonstrukcija jeste značajno smanjila emisije štetnih materija, ali Termoelektranu Pljevlja nije dovela do standarda propisanih za njen nastavak rada, kazao je on.
Indikativno je, kako je rekao, da u saopštenju EPCG-a nema ni riječi o ekonomskoj održivosti rada TE Pljevlja, sa troškom proizvodnje od oko 84 eura po MWh i dodatnim troškom CBAM karbonske takse od oko 74 eura po MWh, koja se primjenjuje od 1. januara ove godine.
„Menadžment EPCG je i sam nedavno priznao da termoelektrana pravi milionske gubitke što više i duže radi. Čak i da je, dakle, ispunila sve pravne pretpostavke za rad na evropskom tržištu, od toga ne bi bilo nikakve koristi“, dodaje Mijović.
Zbog toga, kako je rekao, uprava EPCG-a na današnjoj Skupštini akcionara ne zaslužuje čestitke, već sveobuhvatnu forenzičku reviziju svog poslovanja u proteklih nekoliko godina.
„To u upravi EPCG vrlo dobro znaju. Ali može im se. Biće da ni Vladi nije u interesu da javnost sazna stvarne domete ove investicije“, piše u reagovanju.
(Vijesti)
