Rak debelog crijeva ili rak koštane srži – ljekari sve češće otkrivaju pojedine vrste malignih bolesti i kod mladih ljudi. Novo istraživanje nudi moguće objašnjenje.
Suzana je imala 28 godina kada joj je dijagnostikovan rak debelog crijeva. Andre je obolio od raka pluća sa 34 godine. Oboje na društvenim mrežama govore o svojoj borbi s bolešću.
Suzana i Andre više nisu usamljeni slučajevi. Njemački centar za istraživanje raka (DKFZ) bilježi značajan porast učestalosti raka debelog crijeva među osobama starosti od 20 do 39 godina u Njemačkoj.
Sličan trend istraživači primjećuju i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su stope obolijevanja još veće nego u Njemačkoj. I druge vrste raka sve češće se dijagnostikuju kod mlađih osoba, među njima rak koštane srži i rak tijela materice.
Pritom se rak tradicionalno smatra bolešću starijeg životnog doba. Prema podacima organizacije Njemačka pomoć oboljelima od raka, prosječna starost u trenutku dijagnoze kod muškaraca i žena iznosi 69 godina.
Ćelije raka nastaju kada dođe do promjena u određenim djelovima genetskog materijala, a organizam više nije u stanju da te promjene popravi. Sa starenjem organizma prirodni mehanizmi popravke postaju sve manje efikasni.
Jaz između hronološke i biološke starosti raste
Nova studija istraživača sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Vašington u SAD pronašla je povezanost koja bi mogla da objasni zašto sve više ljudi obolijeva od određenih vrsta raka prije pedesete godine: kod mlađih generacija uočava se sve veći jaz između hronološke i biološke starosti.
Hronološka starost označava broj godina koje su prošle od rođenja. Biološka starost, s druge strane, pokazuje koliko su procesi starenja u organizmu već uznapredovali.
Različiti organi i tkiva mogu da stare različitom brzinom. Drugim riječima, jetra, mozak i srce iste osobe mogu da imaju različitu biološku starost, koja može značajno da se razlikuje od njenog stvarnog broja godina.
Prema riječima Rona Jahimovica, tom studijom je prvi put uspostavljena veza između rastućeg jaza između hronološke i biološke starosti kod mlađih ljudi i ranog pojavljivanja raka.
Jahimovic je viši ljekar i hematolog-onkolog na Univerzitetskoj bolnici u Kelnu, kao i rukovodilac istraživačke grupe pri Institutu Maks Plank za biologiju starenja.
„Ne smije se zaboraviti da je riječ o korelacionoj studiji“, upozorava Jahimovic.
To znači da istraživanje ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu, već pruža indikacije koje su, prema njegovim riječima, veoma uvjerljive.
„Već duže vrijeme znamo da postoji povezanost između biološkog starenja i povećane sklonosti razvoju raka“, kaže on.
Kako se određuje biološka starost?
Biološku starost nije moguće jednostavno izmjeriti jednim testom. Potrebno je analizirati više različitih parametara.
Koriste se epigenetski testovi kojima se mjere hemijske promjene na DNK, zatim analize određenih vrijednosti u krvi i određivanje dužine telomera, zaštitnih završetaka na krajevima hromozoma.
Pored toga, primjenjuju se fiziološki testovi kojima se procjenjuje funkcionisanje organa i organizma u cjelini, kao i testovi koji ispituju kognitivne sposobnosti.
Autori nove studije kombinovali su više takvih metoda. Analizirali su podatke više od 150.000 ljudi iz britanske biomedicinske baze podataka UK Biobank.
Kod osoba rođenih između 1965. i 1974. godine utvrđen je znatno veći jaz između hronološke i biološke starosti nego kod ljudi rođenih između 1950. i 1954. godine.
Što su ispitanici bili mlađi, taj jaz je bio izraženiji.
Dodatno istraživanje sprovedeno među više od 10.000 ljudi u SAD pokazalo je još veće razlike kod osoba rođenih između 1990. i 1999. godine u poređenju s generacijom rođenom između 1965. i 1969. godine.
„U Australiji, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama ljudi rođeni devedesetih godina imaju najmanje četiri puta veći rizik od ranog razvoja raka debelog crijeva nego ljudi rođeni šezdesetih godina“, navode autori studije.
Možemo li uticati na svoju biološku starost?
Ranije se smatralo da način života određuje između 75 i 90 odsto biološke starosti. Prema Jahimovicu, to nije sasvim tačno.
„Na približno 50 odsto možemo da utičemo, dok je drugih 50 odsto genetski određeno“, kaže on.
Proces starenja mogu da uspore klasične promjene životnih navika: redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana, kvalitetan san i odustajanje od droga i prekomjerne konzumacije alkohola.
Jahimovic dodaje da ni društvene kontakte ne treba potcijeniti, jer i oni imaju značajnu ulogu za zdravlje.
Zašto mlađe generacije biološki stare brže od svojih roditelja, baka i djedova, još nije sasvim jasno. Ipak, stručnjaci imaju nekoliko mogućih objašnjenja.
„Mladi ljudi danas često postaju gojazni već u ranom uzrastu i takvi ostaju tokom većeg dijela života“, kaže Tanvej Juan, epidemiološkinja na Odjeljenju za kliničku epidemiologiju ranog otkrivanja raka pri Njemačkom centru za istraživanje raka u Hajdelbergu.
Pored toga, mlađe generacije više sjede i često lošije spavaju zbog vremena provedenog pred ekranima.
I ona smatra da nova studija pruža važne indicije koje se uklapaju u postojeće hipoteze istraživača raka.
Obratite pažnju na signale tijela
Tanvej Juan naglašava važnost zdravog načina života u prevenciji ranog razvoja raka.
„Ako se ne osjećate dobro, idite kod ljekara i zatražite pregled“, savjetuje ona.
Juan govori i iz ličnog iskustva. Nakon određenog perioda tegoba, prošle godine je kod te 32-godišnje istraživačice otkriven polip na debelom crijevu.
Polipi debelog crijeva u početku su uglavnom bezopasni, ali ukoliko se ne uklone i ne liječe, mogu se razviti u maligni tumor.
Zbog toga je, kaže ona, veoma važno osluškivati signale koje tijelo šalje i reagovati na vrijeme.
Može li ljekar da odredi moju biološku starost?
Ne može, kaže Ron Jahimovic. Određivanje biološke starosti za sada je „predmet aktuelnih naučnih istraživanja, ali još nije dio rutinske medicinske prakse“.
Ipak, Jahimovic smatra da bi se medicina u budućnosti mogla kretati upravo u tom pravcu, naročito kada je riječ o prevenciji raka i procjeni individualnog rizika.
Zbog toga ovu studiju smatra posebno važnom, jer ukazuje na pravac kojim bi buduća istraživanja trebalo da idu.
„To je muzika budućnosti. Zaista uzbudljiva muzika budućnosti“, zaključuje Jahimovic.
(B92)
