Jovanović: Protesti nijesu bili zbog nadstrešnice, već politička kampanja za izbore

Filozofkinja Andrea Jovanović ocijenila je da protesti nikada nijesu suštinski bili posvećeni nadstrešnici i žrtvama, već političkoj kampanji i izbornoj listi na kojoj neće biti studenata.

Predizborne aktivnosti koje se vezuju za blokaderski pokret, od obilazaka sela do otvaranja komunikacionih centara za rad sa biračima, sve otvorenije pokazuju da iza navodnog građanskog bunta stoji ozbiljno pripremana politička kampanja.

Filozofkinja i kolumnistkinja Andrea Jovanović ocijenila je da se tragedija u Novom Sadu od početka koristi kao sredstvo za političku mobilizaciju, dok se legitimitet buduće izborne liste gradi na prepoznatljivosti studenata, iako se oni na toj listi neće ni naći.

Gostujući u jutarnjem programu Euronews Srbija, Jovanovićeva je navela da nema nikakve dileme da terenske aktivnosti pojedinaca povezanih sa blokaderskim pokretom predstavljaju dio predizborne kampanje. Kao primjer navela je obilaske sela rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića.

– Pa, to je jednostavno tako. Ima pravo to da radi i jeste dio kampanje. Ne obilaze oni sela zato što ih vole – rekla je Jovanovićeva.

Lista se krije dok kampanju vode prepoznatljiva lica studenata

Govoreći o tajnovitosti koja prati sastavljanje takozvane „studentske liste“, Jovanovićeva je ocijenila da ona vjerovatno još nije potpuno završena, ali i da postoje jasni politički razlozi zbog kojih se imena kandidata ne objavljuju.

– Oni zaista još uvijek nemaju u potpunosti gotovu listu. To su procesi koji traju, a s obzirom na različite glasove unutar tog dijela društva, nije jednostavno pomiriti sve to i pronaći kandidate koji su po svačijem ukusu – istakla je ona.

Prema njenim riječima, strategija je da se što duže zadrži fokus na studentima i njihovom imidžu, dok se od javnosti krije ko će zapravo biti ponuđen biračima.

– Njima nije u interesu da imaju vremena da predstave svoje kandidate. Oni misle da će, kada budu raspisani izbori i kada budu objavili listu, biti premalo vremena da se objasni ko su ti ljudi. Oni igraju na to da će legitimitet te liste nastaviti da se crpi iz onih ispeglanih, nasmijanih lica sa protesta, a ne od konkretnih ljudi sa studentske liste na kojoj neće ni biti studenata – rekla je Jovanovićeva.

Time se otvara ključno pitanje: ako na „studentskoj listi“ neće biti studenata, ko su ljudi koji će se iza njihovih lica i protesta pojaviti pred biračima?

Dok se u javnosti govori o lustraciji, promjeni sistema i navodnoj borbi za institucije, prava politička ponuda ostaje skrivena, a emocije izazvane tragedijom nastavljaju da se koriste kao pogonsko gorivo kampanje.

„Nikada se nije radilo o nadstrešnici“

Jovanovićeva je potom iznijela još oštriju ocjenu, navodeći da protesti, prema njenom mišljenju, nikada nijesu suštinski bili posvećeni ni padu nadstrešnice ni stradalim ljudima.

– Nikada se nije radilo o nadstrešnici, još manje se radilo o šesnaestoro poginulih ljudi. Dakle, to mora konačno da se razumije, ako se nije razumjelo od početka. Potpuno je nevažno da li ja ovom rečenicom vrijeđam tanana osjećanja nekih ljudi koji su, zamislite, zaista iskreno bili tužni zbog toga. Svaka osoba koja nije sociopata bila je tužna zbog toga – rekla je ona.

Kako je objasnila, iskrena ljudska tuga zbog izgubljenih života pretvorena je u neku vrstu političkog testa, kao da svako mora javno da dokazuje svoju ljudskost i da prihvati političke zaključke koje su organizatori protesta vezali za tragediju.

– Hajde samo da ostavimo po strani to dokazivanje ljudskosti od nečega što je potpuno normalno i spontano. Od toga se pravi nešto „vau“, što oni, uostalom, rade i po svim ostalim pitanjima. Uzmu neki prosjek i kažu: „Genijalno“ – navela je Jovanovićeva.

Njena poruka svodi se na ocjenu da tuga građana nije sporna, ali da je sporan način na koji je ta tuga politički usmjerena i pretvorena u kampanju čiji je krajnji cilj osvajanje vlasti.

Isti obrazac viđen i poslije masovnih ubistava

Jovanovićeva je podsjetila da ovo nije prvi put da se tragedija koristi kao osnova za političku kampanju. Sličan obrazac, kako je ocijenila, viđen je i nakon masovnih ubistava u maju 2023. godine, kada je pod nazivom „Srbija protiv nasilja“ pokrenut talas protesta usmjerenih protiv vlasti.

– Mi smo vidjeli na primjeru „Srbije protiv nasilja“ da se u jednoj situaciji u kojoj zapravo morate biti sociopata da biste je doveli u vezu sa vlašću – a govorimo o masovnoj pucnjavi u osnovnoj školi – sve to politizuje – rekla je Jovanovićeva.

Upravo je to obrazac koji se ponovio i nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu. Prije nego što su nadležni postupci završeni i utvrđena individualna odgovornost, dio opozicije već je izrekao političku presudu, lansirao parole o „krvavim rukama“ i tragediju pretvorio u osnovu za višemjesečne proteste i zahtjev za rušenje vlasti.

Umjesto pijeteta prema žrtvama i insistiranja na institucionalnoj odgovornosti, javnosti je ponuđena politička kampanja u kojoj su poginuli postali argument, protesti izborna infrastruktura, a studenti zaštitno lice liste na kojoj, prema najavama, neće biti nijednog studenta.

Đilas priznao da je nadstrešnica opoziciji donijela „rezultate“

Ocjenu Andree Jovanović dodatno osnažuju ranije riječi lidera Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa, koji je, pozivajući se na stranačka istraživanja javnog mnjenja, govorio o padu nadstrešnice kao o događaju koji je opoziciji donio „dodatne rezultate“.

– Ta istraživanja su pokazala da su u decembru mjesecu, 45 dana poslije pada nadstrešnice, SNS i SPS imali 40,8 odsto, a sve što je protiv vlasti, u tom trenutku, kada su studenti tek počinjali proteste, bilo je na 45 odsto. Ta nadstrešnica je već dala dodatne neke rezultate – rekao je Đilas u emisiji „Bez ustručavanja“.

Ova formulacija ogolila je ono na šta Jovanovićeva sada ukazuje: ljudska tragedija posmatrana je kroz procente, rejtinge i mogućnost promjene odnosa političkih snaga.

Đilas je u istom nastupu govorio i o budućoj tzv. „studentskoj listi“, potvrđujući da na njoj neće biti studenata.

– Sad imamo novu situaciju sa studentskom listom, odnosno listom koju će studenti predložiti, a na kojoj neće biti studenti – naveo je Đilas.

Kada se njegove riječi povežu sa ocjenom Andree Jovanović, slika postaje jasnija: tragedija je postala povod za političku mobilizaciju, studentska lica sredstvo za sticanje povjerenja, a konačni kandidati ostaju skriveni do trenutka kada neće biti dovoljno vremena da ih javnost ozbiljno upozna i preispita.

Poslije tragedije u Novom Sadu dio opozicije nije dugo čekao da bol porodica i ogorčenje javnosti pretoči u političku energiju. Protesti su postepeno pretvarani u kampanju, kampanja u infrastrukturu, a infrastruktura u pripremu za izbore.

Zato izjava Andree Jovanović nije samo kritika opozicije i tzv. „studentske liste“, već upozorenje da su ljudske žrtve ponovo svedene na politički kapital – upravo onaj koji je Đilas, možda nespretno, ali dovoljno otvoreno, nazvao „dodatnim rezultatima“.

(24sedam.rs)