Građanska alijansa (GA) saopštila je da je Uprava policije odbila da produži ključne odredbe Memoranduma o saradnji koje su toj organizaciji omogućavale redovan monitoring i nenajavljene posjete odjeljenjima bezbjednosti i prostorijama u kojima se zadržavaju lica lišena slobode, ocjenjujući da takva odluka predstavlja korak unazad u zaštiti ljudskih prava.
Programski direktor Građanske alijanse Milan Radović podsjetio je da je riječ o mehanizmu uspostavljenom 2015. godine, koji je, kako navodi, jedanaest godina funkcionisao bez prepreka kroz više različitih rukovodstava Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
„Riječ je o mehanizmu uspostavljenom 2015. godine, koji je jedanaest godina funkcionisao bez ijedne prepreke, kroz nekoliko različitih rukovodstava Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, i koji je rezultirao velikim brojem izvještaja o zatečenom stanju u odjeljenjima bezbjednosti i postupanju policijskih službenika prema licima lišenim slobode. Ovakav zaokret sam po sebi dovoljno govori o pravcu kojim se Uprava policije kreće, prema zatvaranju sistema na štetu ljudskih prava i urušavanju onoga što je godinama pažljivo građeno“, naveo je Radović.
Kako je pojasnio, Memorandum kojim je saradnja posljednji put formalizovana potpisan je u maju 2021. godine sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije i važio je do 31. maja ove godine.
Radović je podsjetio da je aktuelni direktor Uprave policije za vršioca dužnosti imenovan u decembru 2024. godine, a za direktora u punom mandatu izabran 27. decembra 2025. godine, navodeći da su tokom tog perioda sve aktivnosti iz Memoranduma sprovođene nesmetano.
„Punih godinu i po dana, sve do isteka Memoranduma, nenajavljene posjete i ostale aktivnosti iz ovog dijela saradnje sprovodili smo nesmetano, dok je Šćepanović već rukovodio Upravom policije. Po isteku Memoranduma obratili smo se potpisnicima zahtjevom za produženje saradnje, a umjesto očekivanog produženja dobili smo zvanični odgovor da su odredbe na kojima počiva Memorandum Upravi policije neprihvatljive“, rekao je Radović.
On je dodao da je Građanska alijansa nakon toga uputila dopis u kojem je detaljno obrazložila zbog čega smatra da argumentacija Uprave policije nema pravno utemeljenje, uz prijedlog da se održi sastanak o spornim pitanjima.
„Zvaničan odgovor nijesmo dobili, što nas, nakon jedanaest godina saradnje, iskreno iznenađuje“, kazao je Radović.
Govoreći o razlozima koje je Uprava policije navela za odbijanje produženja Memoranduma, Radović je kazao da se pozivanje na postojeće nezavisne mehanizme kontrole, poput CPT-a i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda kroz Nacionalni preventivni mehanizam, ne može smatrati valjanim obrazloženjem.
„Nijedan od ta dva mehanizma nije nastao 2026. godine, oba su postojala i u trenutku kada je saradnja sa Građanskom alijansom uspostavljena, kao i tokom čitavog perioda njenog nesmetanog funkcionisanja. Ni Ustav ni Zakon o unutrašnjim poslovima, na koje se Uprava policije poziva, ne sadrže odredbu koja bi ovakav vid saradnje činila pravno neprihvatljivim“, istakao je Radović.
On je podsjetio da je Potkomitet Ujedinjenih nacija za prevenciju torture još 2010. godine zauzeo stav da u preventivnom djelovanju ne smije biti isključivosti i da ulogu nacionalnih preventivnih mehanizama podržava i dopunjuje civilno društvo.
„Angažman nevladinih organizacija u nadzoru mjesta lišavanja slobode nije izuzetak ni u ostatku Evrope, riječ je o prepoznatom i podržanom modelu dobre prakse. Argumentacija na koju se Uprava policije poziva, jednostavno, ne stoji“, poručio je Radović.
Kao primjer potrebe za nezavisnim nadzorom, Radović je naveo prošlogodišnji nalaz Građanske alijanse nakon nenajavljene posjete Odjeljenju bezbjednosti Bijelo Polje.
„Nenajavljenom posjetom Odjeljenju bezbjednosti, koje je ujedno i sjedište Regionalnog centra bezbjednosti Sjever, zatekli smo prostorije za zadržavanje u stanju potpuno neuslovnom za boravak, sa uništenim mobilijarom, dotrajalom infrastrukturom i higijenskim uslovima ispod svakog propisanog minimuma. Upravo zahvaljujući našem nenajavljenom obilasku, ovaj nalaz je postao dostupan javnosti“, rekao je Radović.
On je podsjetio i na slučajeve torture koje je Građanska alijansa dokumentovala tokom prethodnih godina, uključujući slučaj Mija Martinovića, kao i događaje na Cetinju 2021. godine.
„Pored samih obilazaka, naš tim je godinama unazad dokumentovao i slučajeve torture, od kojih su mnogi imali epilog na sudu i rezultirali pravosnažnim osuđujućim presudama za policijske službenike. Među njima je i slučaj brutalnog prebijanja Mija Martinovića 2021. godine, koji je naš tim tada dokumentovao na terenu i prvi javno objavio. U tom istom periodu evidentirali smo i dvadeset četiri druga slučaja prekoračenja ovlašćenja i zlostavljanja, a tokom čitave decenije rada na desetine sličnih slučajeva širom Crne Gore“, kazao je Radović.
Kako je dodao, tokom nereda na Cetinju uoči ustoličenja upravo je tim Građanske alijanse obišao Odjeljenje bezbjednosti Cetinje i razgovarao sa licima lišenim slobode.
„Kroz sve ove slučajeve, kao i kroz redovan monitoring, pratili smo i evidentirali ono što Nacionalni preventivni mehanizam, zbog obima posla i ograničenih kapaciteta, nije uvijek bio u mogućnosti da isprati u realnom vremenu. U tom smislu smo bili njegova produžena ruka, a o svim nalazima smo redovno i blagovremeno obavještavali Upravu policije“, naveo je Radović.
On smatra da se vremenski i sadržinski kontekst odluke Uprave policije ne može zanemariti, podsjećajući da je Građanska alijansa ranije javno kritikovala Zakon o unutrašnjim poslovima, posebno odredbe koje se odnose na komisiju za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji.
„Osnovanost tih upozorenja kasnije je potvrdila i Agencija za sprječavanje korupcije, a izmjena spornih odredbi dio je i nedavno potpisanog sporazuma između vlasti i opozicije. U svjetlu te hronologije, na Upravi policije je da javnosti objasni zašto je praksa koja je jedanaest godina bila prihvatljiva, a koja nijednom prethodnom rukovodstvu nije predstavljala problem, odjednom postala nedopustiva“, rekao je Radović.
Prema njegovim riječima, iz svega proizlazi da se sistem unutrašnjih poslova zatvara na štetu ljudskih prava lica lišenih slobode.
„Iz svega navedenog proizlazi da se sistem unutrašnjih poslova zatvara na štetu ljudskih prava lica lišenih slobode i to upravo u trenutku kada naši nalazi pokazuju da je nezavisan nadzor potrebniji nego ikad“, poručio je Radović.
On je najavio da će Građanska alijansa o svemu obavijestiti CPT, Delegaciju Evropske unije, Savjet Evrope i OEBS.
„Ove institucije su, kroz brojne programe i preporuke, decenijama ulagale upravo u izgradnju ovakvih mehanizama saradnje između civilnog sektora i policije i imaju legitiman interes da budu upoznate sa okolnostima u kojima se gasi jedan od uspješnih primjera takve saradnje u regionu“, rekao je Radović.
Građanska alijansa, kako je zaključio, ostaje pri stavu da ne postoji nijedna stvarna potreba za mijenjanjem prakse koja je više od decenije funkcionisala bez problema.
„Ostajemo pri ocjeni da ne postoji nijedna stvarna potreba da se mijenja praksa koja je jedanaest godina dobro funkcionisala, i da je odluka o okončanju ove saradnje donesena daleko izvan pravnih i strukovnih okvira. Shodno tome, Građanska alijansa će nastaviti da insistira na punom obnavljanju Memoranduma“, zaključio je Radović.
