Ovog ljeta visoke temperature rijetko popuštaju, pa mnogi spas od vrućine traže u klimatizovanim prostorijama. Klima-uređaji često rade satima, a nerijetko su podešeni i na veoma niske temperature.
Iako klima-uređaji pružaju prijeko potrebno osvježenje tokom toplotnih talasa, klimatizovan vazduh može imati i neželjene posljedice po organizam. Ljekari opšte prakse objašnjavaju kako klima-uređaji mogu da utiču na zdravlje i šta možete da učinite kako biste moguće tegobe sveli na minimum.
Koža
Dug boravak u klimatizovanim prostorijama može primjetno da isuši kožu.
„Klima-uređaji izvlače vlagu iz vazduha kako bi prostor bio prijatniji, ali time mogu da ubrzaju gubitak vode iz kože“, objašnjavaju ljekari.
Posljedice mogu biti suvoća, zatezanje i perutanje kože, a ponekad i povećana osjetljivost, ekcem ili ispucale usne. Ako već imate suvu ili osjetljivu kožu, klimatizovan vazduh može dodatno pogoršati stanje.
Oči
Klimatizovan vazduh na sličan način isušuje i oči, što izaziva osjećaj peckanja ili žarenja. U veoma rijetkim slučajevima može se javiti i zamućen vid, ali to je zaista izuzetak.
Osobe koje nose kontaktna sočiva mogu osjetiti veću nelagodnost.
„Češće treptanje može pomoći u ublažavanju simptoma“, savjetuju stručnjaci.
Nos i grlo
„Nos i grlo moraju da budu vlažni. Ako se isuše, postaju nadraženi, što može izazvati bol u grlu, zapušen nos ili promuklost“, navode ljekari.
Kada se nos i grlo isuše, sluz se teže uklanja, a ona predstavlja važan dio našeg imunog sistema.
Kod nekih osoba može doći i do krvarenja iz nosa.
„Klima može da isuši sluzokožu nosa, zbog čega ona lakše puca. Krvarenje se može javiti ako prejako izduvavate nos ili ga dodirujete“, objašnjavaju stručnjaci.
Pluća
Ako se klima-uređaji ne održavaju pravilno, mogu pojačati cirkulaciju prašine, polena i buđi u vazduhu. To može nadražiti pluća i izazvati napade astme.
Takvo okruženje povećava i rizik od infekcija disajnih puteva. Ako već imate hroničnu bolest pluća, dodatna infekcija može izazvati ozbiljne probleme.
Glavobolje i bolovi u mišićima
Poslije dužeg boravka u klimatizovanoj prostoriji neki ljudi mogu osjetiti glavobolju ili bolove u tijelu.
To se može dogoditi zbog isušene kože i moguće dehidratacije, dok hladan vazduh može izazvati i napetost mišića.
Dehidratacija je često glavni uzrok ovih simptoma, ali i klimatizacija može doprinijeti njihovoj pojavi.
Kako ublažiti negativne posljedice?
Ljekari nude nekoliko praktičnih savjeta za smanjenje iritacija koje izaziva klimatizacija. Najvažnije je piti dovoljno vode i održavati dobru hidrataciju organizma.
Preporučuje se i redovna njega kože.
„Ako znate da ćete dugo boraviti u klimatizovanom prostoru, nanesite hidratantnu kremu. Ona će stvoriti zaštitni sloj koji sprečava gubitak vlage“, savjetuju stručnjaci.
Korisni su i proizvodi koji sadrže humektanse, poput glicerina ili hijaluronske kiseline, jer vezuju vlagu i održavaju kožu hidriranom.
Usne treba zaštititi hranljivim balzamom, a osobe koje nose kontaktna sočiva mogu razmisliti o kraćem nošenju ili korišćenju kapi za oči.
U automobilu je korisno usmjeriti ventilacione otvore dalje od lica i očiju.
Sobne biljke mogu pomoći jer povećavaju vlažnost vazduha, dok je kod kućnih klima-uređaja veoma važno redovno održavanje i čišćenje filtera.
Može se razmotriti i nabavka ovlaživača vazduha.
Na kraju, stručnjaci savjetuju da procijenite kada je klima zaista potrebna.
„Iako nas hladi, možda vam nije potrebna čim dođete kući ili u kancelariju ujutru. Pametnije je sačekati da temperatura poraste tokom popodneva prije nego što je uključite“, zaključuju ljekari.
(B92)
