EU INTEGRACIJE ILI KLASIČNA UCJENA? Hrvatska jedina kočnica Crnoj Gori na putu ka Briselu, Zagrebu smeta čak i „kabotaža“!

Dok zvanična Podgorica proslavlja zatvaranje još dva pregovaračka poglavlja i napreduje ka cilju članstva u Evropsku uniju do 2028. godine, surova realnost opominje na jednu poražavajuću činjenicu: jedina stvarna kočnica i prepreka za Crnu Goru na ovom putu trenutno je Hrvatska. 

Sve ovo dolazi u svijetlu činjenice da je Hrvatska nedavno blokirala još jedno poglavlje Crnoj Gori te je u ovom trenutku jedina država članica Evropske Unije koja drži blokade nad svojim „susjedima“. Crna Gora u ovom trenutku uživa veliku podršku preostalih država članica EU, od sjevera do juga. Faktički svaka država i velika sila EU daje zeleno svijetlo napretku Podgorice a jedini koji koriste svoj položaj moći i pravo veta za rješavanje bilateralnih pitanja jeste Zagreb. Ovo pogotovo izgleda zanimljivo u svijetlu činjenice da upravo iz zagrebačkih krugova, ali i njima bliskim medijima u Crnoj Gori prstom upiru u zvanični Beograd da je glavni krivac za usporavanje evropskog puta Crne Gore, dok sa druge strane upravo oni blokiraju poglavlja Crnoj Gori.

Jasenovac, Jadran, Prevlaka, Morinj, Lora…: Šta su razlozi blokade iz Zagreba?

Kada se zagrebe ispod diplomatskih fraza o „dobrosusjedskim odnosima“, vidi se da je Hrvatska do sada zvanično blokirala ili izrazila oštre rezerve na zatvaranje dva ključna poglavlja, koristeći ih kao polugu za uslovljavanje:

Poglavlje 31 (Spoljna, bezbednosna i odbrambena politika)

Iako Crna Gora ima 100% stopu usklađenosti sa spoljnom politikom Brisela, Zagreb je blokirao zatvaranje ovog poglavlja 2024. godine. Povod je bio usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu u Skupštini Crne Gore. Zagreb je tada jasno stavio do znanja da deblokade nema dok se ne riješe pitanja vojnog broda „Jadran“, razgraničenja na Prevlaci, kao i isplate odšteta za logoraše.
To je očigledno odgovor na usvajanje pomenute Rezolucije a koja je itekako bila sporna Zagrebu u tom trenutku. Međutim, kako ne mogu zvanično negirati činjenicu da je u ustaškom logoru Jasenovac bio genocid jer bi time sami sebe predstavili kao državu koja nije raskinula sa nacističkom prošlošću, ipak su se odlučili na drugačiji vid djelovanja – otvaranje svih spornih pitanja sa Podgoricom i na taj način blokirali otvorena pitanja.

Došlo je sada i do još svježijeg šamara iz Zagreba. Blokirano je i poglavlje 14 a što je saobraćajna politika. Dok je Crna Gora uspešno zatvorila Poglavlje 8 (Konkurencija) i Poglavlje 29 (Carinska unija), Poglavlje 14 je ostalo blokirano. Razlog je gotovo bizaran i ogolio je ekonomski samozaštita Hrvatske. Zagreb je uložio prigovor jer su cijene crnogorskih drumskih prevoznika znatno niže od hrvatskih te su se stoga uplašili da će jeftiniji crnogorski prevoznici, kada dobiju pravo prevoza unutar Hrvatske (što donosi članstvo u EU), ugroziti njihove domaće prevoznike.

Kao dodatni razlog navedene su i spremljene vazdušne mape kontrole letenja, gdje Hrvatska strahuje da bi predloženi prikaz mogao da prejudicira buduću granicu na Prevlaci u korist Crne Gore.

Ponašanje Hrvatske u Briselu mnogi analitičari opisuju kao sindrom „žrtve koja je postala mučitelj“. Na svom putu ka EU, Hrvatska je godinama trpela identične blokade od strane Slovenije zbog Piranskog zaliva. Umesto da gradi drugačije odnose, Zagreb danas isti recept sile koristi prema Podgorici.

Bezobrazluk pod plaštom „evropskih standarda“

Ipak, ono što posebno iritira crnogorsku javnost jeste činjenica da su evropske integracije zamišljene kao proces usklađivanja sa zakonima i vrijednostima EU, a ne kao poligon za međusobna uslovljavanja. Evropska komisija je više puta naglasila da se bilateralni sporovi moraju rješavati van pregovaračkog procesa. Međutim, pravilo jednoglasnosti u EU omogućava Hrvatskoj da se direktno ogluši o ove preporuke Brsela.

Dok druge uticajne članice poput Njemačke, Francuske ili Holandije insistiraju isključivo na reformama u pravosuđu i borbi protiv organizovanog kriminala (Poglavlja 23 i 24), Hrvatska je jedina država koja proces koristi za klasičnu ucjenu. Niko naravno ne spori pravo hrvatske da brane sopstvene prevoznike, međutim tu nastaje pitanje – kako to pitanje onda nije sporno nijednog drugoj članici Evropske Unije? Crna Gora svakako jeste itekako malo tržište a javna je tajna da crnogorski prevoznici imaju problem sa pronalaskom čak i vozača te bi stoga teško hrvatski prevoznici pretrpjeli veliku štetu. Ali koristiti to kao argument za blokiranje čitavog jednog poglavlja predstavlja čisto pokazivanje evropskih mišića od naših „susjeda“.

Stoga se postavlja pitanje – da li će državni vrh Crne Gore nastaviti sa servilnim stavom prema susjedima koji svaku priliku koriste za sabotažu, ili će Podgorica konačno pokazati kičmu i zahtjevati od Brisela da zaustavi ovakvo bezobzirno ponašanje?