Iako ekstremne vrućine mogu da utiču na svakoga, one predstavljaju poseban izazov za kardiovaskularni sistem žena i pogađaju ih više nego muškarce, izjavila je za BBC dr Nigat Arif, ljekarka opšte prakse specijalizovana za zdravlje žena.
Ljekari zato pozivaju na veću svijest o rizicima kojima su žene izložene i na uvođenje ciljanih mjera zaštite, posebno jer klimatske promjene donose sve češće i intenzivnije toplotne talase.
Hormoni i reakcija organizma na vrućinu
Sa biološke strane, veći rizik za žene uglavnom se svodi na dva faktora – prirodne hormonske oscilacije i drugačiji odgovor organizma na visoke temperature, objasnila je dr Arif.
Istraživanja pokazuju da žene proizvode manje znoja i počinju da se znoje tek pri višoj tjelesnoj temperaturi. To smanjuje sposobnost organizma da se brzo rashladi, a otežava i prepoznavanje trenutka kada je tijelo pod prevelikim opterećenjem, jer se znoj manje primjećuje na koži i odjeći.
Ista istraživanja pokazala su da žene imaju nešto višu tjelesnu temperaturu i veći procenat tjelesne masti od muškaraca, što predstavlja dodatni izolacioni sloj. Kada se tome dodaju prirodne promjene nivoa estrogena i progesterona, koji utiču na centre za regulaciju tjelesne temperature u mozgu, opterećenje organizma postaje još veće.
Nivoi ovih hormona značajno se mijenjaju tokom menstrualnog ciklusa, perimenopauze, menopauze, trudnoće i dojenja, što može umanjiti sposobnost tijela da reguliše temperaturu. Sve to dodatno opterećuje srce i krvne sudove, naročito tokom velikih vrućina.
Međutim, dr Ket Pinjo-Gomeš, stručna savjetnica za javno zdravlje, naglašava da nije samo biologija razlog povećanog rizika.
Kako ističe, socioekonomske okolnosti – poput činjenice da su žene često slabije plaćene ili češće brinu o članovima porodice – mogu dodatno otežati brigu o sopstvenom zdravlju tokom toplotnih talasa.
Važan faktor su i godine. Pošto žene u prosjeku žive duže od muškaraca, češće su izložene zdravstvenim problemima u starijem dobu. Starije osobe su podložnije demenciji, zbog koje možda neće prepoznati žeđ, kao i bolestima koje zahtijevaju upotrebu diuretika, što dodatno povećava rizik od toplotnog stresa.
Kako vrućina utiče na menstrualni ciklus
Tokom menstrualnog ciklusa osjetljivost na vrućinu mijenja se zajedno sa nivoima hormona, objašnjava dr Arif.
Progesteron raste u drugoj polovini ciklusa, neposredno prije menstruacije, što može povećati tjelesnu temperaturu i dodatno pojačati osjećaj nelagodnosti. Kada menstruacija počne, nivo estrogena pada na najnižu vrijednost, zbog čega srce mora više da radi kako bi rashladilo organizam.
„Krvarenje mi je bilo uobičajeno, ali sam bila mnogo umornija, vrtjelo mi se u glavi, osjećala sam anksioznost i nisam mogla da spavam“, rekla je za BBC Mihaela Fin iz sjevernog Londona, koja je menstruaciju dobila tokom toplotnog talasa krajem juna.
Čarli Padok (27) kaže da su joj se menstrualni simptomi znatno pogoršali, a da grčeve nije mogla da ublaži termoforom zbog visokih temperatura.
„Smjene na poslu poklopile su se sa tim danima. Već tokom jutarnjeg tuširanja osjetila sam slabost i morala sam da javim da sam bolesna. Tijelo mi je bilo potpuno iscrpljeno i u grčevima“, ispričala je.
Dodala je da se zamalo dva puta onesvijestila, dok su valunzi bili gotovo nepodnošljivi.
Dr Arif podsjeća da se tokom menstruacije gubi i gvožđe, što može uticati na kvalitet sna. Nizak nivo gvožđa, naročito kod žena sa obilnim menstruacijama, smanjuje snabdijevanje organizma kiseonikom i dodatno opterećuje kardiovaskularni sistem.
Pogoršanje simptoma menopauze
Valunzi i noćno znojenje česti su tokom perimenopauze i menopauze zbog pada nivoa estrogena, navodi dr Arif.
Isto važi i za žene koje su prošle kroz hemijski ili hirurški izazvanu menopauzu tokom liječenja hormonski zavisnih karcinoma ili drugih ginekoloških bolesti.
Tokom toplotnih talasa valunzi i noćno znojenje mogu postati učestaliji i intenzivniji.
„Zaista je užasno, naročito noću. Zadremate, a onda vas odjednom preplavi talas vrućine. Već vam je vruće i nema nikakvog olakšanja. To je dvostruki udarac“, rekla je Hilari Serif (57).
Dodala je da hormonska terapija mnogo pomaže, ali ne može potpuno da ukloni simptome.
Trudnoća i toplotni stres
Trudnice teže regulišu tjelesnu temperaturu zbog povećane proizvodnje toplote u organizmu i većih potreba za tečnošću, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet.
Hormoni i u ovom periodu imaju ključnu ulogu. Promjene nivoa progesterona tokom rane i srednje trudnoće mogu povećati tjelesnu temperaturu, dok se u kasnijim mjesecima ona ponovo snižava.
„Što je trudnoća više odmakla, to je veće opterećenje za srce i krvne sudove, jer organizam nosi još jedno ljudsko biće“, objasnila je dr Arif.
Istraživanja takođe ukazuju da toplotni stres može povećati rizik od komplikacija i za majku i za bebu.
Kako se zaštititi
Izloženost visokim temperaturama povezana je sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti, naročito kod žena.
Tokom toplotnih talasa dodatno opterećenje srca može dovesti do pada krvnog pritiska, a u kombinaciji sa gubitkom tečnosti i soli znojenjem povećava se rizik od toplotne iscrpljenosti. Ako krvni pritisak padne previše, raste i rizik od srčanog udara.
Dr Arif savjetuje:
„Prepoznajte simptome toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara, pijte dovoljno tečnosti, koristite ventilatore i rashladne obloge. Vježbajte rano ujutru ili nakon zalaska sunca. Koristite kremu sa zaštitnim faktorom i pratite svoj menstrualni ciklus.“
Kako kaže, vrućinu treba posmatrati kao „test opterećenja za kardiovaskularni sistem“.
„Usporite i vodite računa o svom tijelu“, poručila je.
Ona je pozvala i poslodavce, kolege i donosioce odluka da više pažnje posvete specifičnim zdravstvenim rizicima kojima su žene izložene tokom velikih vrućina.
Dr Pinjo-Gomeš smatra da je neophodno da više žena učestvuje u donošenju odluka i bude na pozicijama moći kako bi se njihove potrebe bolje uvažavale.
„Ovo nije samo ženski problem. Ovo je društveni problem. Ako ga riješimo za žene, riješićemo ga za sve“, zaključila je dr Arif.
(B92)
