Navodi o mogućoj promjeni naziva Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ u Narodna biblioteka „Marko Miljanov“, kao i tome da je Savjet ove ustanove na jučerašnjoj sjednici glasao za ovu izmjenu probudili su reakcije pojedinaca, optuživši da se ovim dira u antifašističko nasleđe i vrijeđa lik i djelo Radosava Ljumovića.
Nesporno je da je Radosav Ljumović bio priznati književnik i novinar i redakcija Borbe se zalaže za čuvanje uspomene na njega. Međutim, izuzetno je zanimljivo to što je sami pomen velikog književnika i vojvode Marka Miljanova kao čovjeka čije će ime možda nositi najstarija ustanova kulture u Glavnom gradu izazvao negodovanje kod pojedinih struktura.
Biblioteka će ponijeti ime svoga osnivača
Kao prvi gradonačelnik Podgorice, Marko Miljanov ostavio je veliki pečat na život i razvoj sadašnjeg crnogorskog Glavnog grada. Njegovi vojni, državnički, a potom i kulturni doprinosi u borbi za slobodu načinili su ga simbolom postepene, ali sigurne transformacije Podgorice u grad kakav danas poznajemo.
Da je Marko Miljanov nastojao da promoviše pismenost, značaj čitalaštva, ali i samu bibliotečku djelatnost u Podgorici najbolje svjedoči činjenica da je upravo on utemljio bibliotečku i kulturnu djelatnost u sadašnjem Glavnog gradu Crne Gore. Marko Miljanov je prije 145 godina osnovao prvu gradsku biblioteku i čitaonicu, iz koje je nastala današnja Narodna biblioteka, načinivši je tako prvom i najstarijom institucijom kulture na tlu Podgorice.
Njegovi napori da crnogorskoj kulturi da svoj maksimum nisu se zaustavili na osnivanju podgoričke biblioteke. Premda je počeo sa književnim stvaralaštvom u poznom životnom dobu, ono što je dao crnogorskoj pisanoj riječi i kulturnom nasleđu velikih je razmjera. Njegovo svakako najpoznatije djelo „Primjeri čojstva i junaštva“ arhivar je domaćeg duha i veličanstven prikaz toga kako književno stvaralaštvo može biti čuvar narodnog predanja i istovremeno putokaz budućim naraštajima.
Marko Miljanov – naš, a planetarni
Takođe, Marko Miljanov je ovom zbirkom anegdota učinio nešto što prevazilazi lokalne okvire – afirmisao je Crnu Goru i njeno stanovništvo širom Evrope i svijeta, budući da se radi o jednom djelu koje je među najprevođenijim sa ovih prostora.
Uslijed svega ovoga, državnički, vojni, ali prevashodno kulturni dometi istorijske ličnosti kakva je Marko Miljanov neupitno zaslužuju da najstarija kulturna institucija u Podgorici – ustanova koju je on osnovao i to u gradu u kojem je bio prvi gradonačelnik, ponese njegovo ime. Odati počast zaslugama Marka Miljanova na ovakav način ne bi trebalo da ikome bude sporno.
Ideološke i koje god druge razlike su realnost i nešto što treba uvažavati, ali kako ih pomiriti nego upravo sjećanjem na čovjeka koji je pisao i o pravoslavnom življu i o Arbanasima i muslimanima. Spomen obilježje Radosavu Ljumoviću je nesporna potreba grada, ali takva ustanova kao što je Narodna biblioteka, koja se nalazi u strogom centru, prekoputa zgrade Gradonačelnika, primjerenija je da nosi ime nekoga ko je dao značajno veći doprinos – a to je, bez sumnje, Marko Miljanov.
Ipak nece ponijeti ime njegovo.Posran si Becire ,jesu ukrao jos koji telefon ?
Zanimljiva tema , odavno pametni ljudi odolijevaju pomodarskom obilježavanju ozbiljnih stvari , bilo da se radi o kulturi , ratu , životima kojji su za nešto junački položeni , spomenicima epoha , vrijeme učini svoje i svakoga će na kraju pamtiti po onome što preživi u sjećanjima .