Pogrešno je samo uzimati lijekove protiv bolova, jer se tako ne povećava procenat kiseonika u krvi, već se samo privremeno zamaskira bol.
Medicinska istraživanja koja se s vremena na vrijeme sprovode pri institutima u cijelom svijetu uvijek pokažu da je reuma jedna od najčešćih bolesti. Ovo posebno važi u rano proljeće i jesen kada su temperature kolebljive. Tako je jedna studija pokazala da je u kontinentalnom klimatskom pojasu od pet do deset odsto oboljelih od reume
Kada je riječ o podacima za Srbiju, jedno od istraživanja dalo je rezultat da je broj reumatičara i veći i da se može smatrati da svaka sedma osoba boluje od nekog oblika reumatizma. Kako je to i bolest prevashodno starijih ljudi i da se procenti s godinama povećavaju, procjenjuje se, naime, da od reumatskih bolesti pati gotovo 90 procenata ljudi starijih od 65 godina.
Topla voda
Prema rezultatima jedne studije koja je ispitivala učestalost reumatskih oboljenja prije petnaestak godina, reumatoidni artritis kod žena je u porastu, za šta se kao vjerovatni uzroci navode pušenje, nedostatak vitamina D, kao i niže doze sintetskih estrogena u lijekovima za kontracepciju.
Upravo je jedno od najčešćih reumatskih oboljenja reumatoidni artritis. To je hronična bolest koja zahvata zglobove, što osobama koje su oboljele otežava da obavljaju svoje radne i svakodnevne obaveze i jedan je od glavnih uzroka invalidnosti.
Kako se izboriti sa reumom? Pojedini ljekari smatraju da je pogrešno uzimati lijekove protiv bolova, jer ne povećavaju procenat kiseonika u krvi što je neophodno za poboljšanje, već samo zamaskiraju bol. Ima i onih koji naglašavaju da lijekovi mogu imati štetno dejstvo. Kako?
Kad organizam zapadne u problem, u pomoć pristiže rezervni kiseonik koji postoji u crvenim krvnim zrncima i služi kao „ispomoć” baš u takvim prilikama. Pošto lijekovi svojim dejstvom zamaskiraju bolove, oni sprečavaju aktiviranje ovog rezervnog kiseonika, pa kad prođe dejstvo lijekova organizmu je još teže.
– Reuma označava degenerativne promjene u kostima i hrskavicama, ali i u krvnim sudovima. Kod starijih osoba smanjen je protok krvi, kapilari i nervi su oštećeni, a korišćenje analgetika i antireumatika oštećuje jetru i želudac.
Najbolji način liječenja reume jeste liječenje toplom kupkom, odnosno toplom vodom. Banje pomažu, ali ništa ne može da zamijeni ležanje u toploj vodi ako se to radi svakodnevno od 30 do 40 minuta.
Za „banjanje” u svom domu temperatura vode treba da bude za stepen-dva niža od tjelesne temperature, dakle oko 35 stepeni, pa i nešto niža – do 32 stepena. Kad se voda ohladi, doda se još malo vruće da se ponovo vrati na 35 stepeni, pa će vremenom kičma postati elastičnija, hrskavica će se prokrviti i reuma zaliječiti – rekao je za „Magazin” internista dr Miroljub Dragačevac i dodao da se lijekovima liječe akutna stanja, smiruju upale, dok se opšte stanje organizma kod reume najlakše popravlja toplom cirkulacijom perifernih krvnih sudova.
Sama riječ reumatizam odnosi se na različita bolna oboljenja koja zahvataju zglobove, ligamente, tetive, kosti, mišiće ili druge meke strukture u organizmu i ona je često povezana s promjenama vremena. Oboljeli često po bolu u zglobovima ili mišićima „osjete” da nailazi pogoršanje vremena, odnosno zahlađenje ili kiša. Uzrok povezanosti promjene vremena i pojačanog reumatskog bola leži u promjeni vazdušnog pritiska, vlažnosti i temperature.
Akutna reumatska stanja mogu se liječiti lijekovima iz raznih grupa, od analgetika i antireumatika, preko kortikosteroida u težim slučajevima i bioloških lijekova koji utiču na imuni sistem.
Kod gotovo svih reumatskih oboljenja, u cilju olakšanja tegoba, efikasna je primjena antireumatskih masti i gelova. Oni su pacijentima dostupni bez ljekarskog recepta, i preporučuje se, kad god je to moguće, primjena lokalnih antireumatika koji u odnosu na oralne imaju daleko manje neželjenih efekata.
Osim konzervativne terapije, može se značajno doprinijeti smanjenju simptoma bolesti primjenom fizikalne terapije, laganim vježbanjem uz nadzor stručnjaka, relaksacijom i odmorom, kao i primjenom posebnih režima ishrane, odnosno izbjegavanjem određenih namirnica, a unošenjem što više voća, povrća, plave ribe i sl.
Promjene vremena imaju uticaja na sve hronične bolesnike, pa i one s promjenama u skeletno-mišićnom sistemu, odnosno sa spondilozom. Ali nekada se i previše toga stavlja u okvire meteoropatije, a zapravo često je riječ o infekcijama koje dovode do promjena u organizmu, ukazala je za „Magazin” prof. dr Vladislava Vesović Potić, specijalista fizikalne medicine.
Bolovi u zglobovima pojačavaju se ako postoji i velika vlažnost vazduha, jer s niskim temperaturama zajedno utiču na receptore za bol. Ako je reuma udružena s degenerativnim oboljenjima kičme, visokim pritiskom ili dijabetesom, znatno se pogoršavaju tegobe oboljelih.
Osim standardne terapije, reumatičarima se ne uvode nikakvi novi lijekovi. U slučaju jačih bolova koriste se analgetici i nesteroidni antireumatici, a pacijentima ostaje samo da čekaju ljeto da se ugreju.
Fizijatri u terapeutske svrhe uglavnom propisuju vježbe koje smanjuju bol i poboljšavaju pokretljivost. Mora se voditi računa o pravilnom držanju, da se izbjegavaju rotacioni pokreti i savijanje, da se pažljivo sjeda i ustaje, te da se pazi prilikom podizanja težih predmeta.
Pravilnom razvoju i održanju kičme pomažu tri vrste rekreacije – plivanje, šetnja, vožnja bicikla. Takve aktivnosti će, sigurno, usporiti nastanak i razvoj spondiloze.
Za hronične bolesnike koji pate od degenerativnih promjena na kičmi jako je važno fizičko vježbanje jer se njime usporava proces okoštavanja i starenja uopšte. Naravno, koje vježbe će neko primjenjivati zavisi od težine bolesti i starosnog doba. Fizička aktivnost se usklađuje s fizičkim sposobnostima, a vježbe su dozirane. Kad zglobovi zabole, najgore rješenje je leći u krevet, osim ako se ne radi o zapaljenju zglobova. Važna je i ishrana, puno voća i povrća koji pojačavaju imunitet. Brza hrana takođe vremenom ubrzava degenerativne promjene, kao i način sjedenja, naročito kod djece koja mnogo vremena provode za kompjuterom. Dakle, preventiva još od djetinjstva.
Ljudi koji žive na primorju rjeđe obolijevaju od reumatskih bolesti. Razlog tome mogao bi biti u ishrani bogatoj ribom koja sadrži omega-3 masne kiseline koje su se pokazale kao korisne kod reumatskih bolesti. S druge strane, ishrana bogata proteinima mesa može pogoršati stanje bolesti, pa se preporučuje izbjegavanje hrane koja obiluje mesom i proteinima životinjskog porijekla, sirom i mlijekom.
Bol u krstima nije uvijek posljedica lumbaga, jer može biti i znak oboljenja bubrega. Bol ili ukočenost vrata može ukazivati na povišen krvni pritisak. Zato se ljekaru opšte prakse prepušta da na osnovu pregleda procijeni da li je riječ o reumatskom oboljenju.
(Politika)
