Na Vidovdan 2024. godine Skupština Crne Gore donijela je Rezoluciju kojom je osudila genocid u sistemu logora Jasenovac, kao i u Mauthauzenu i Dahau. Ovom rezolucijom, podsjetimo, Crna Gora odala je počast milionima mučenički stradalih u krvavom Drugom svjetskom ratu od ruke Trećeg rajha i Nezavisne Države Hrvatske, ali i i odredila svoj jasan antifašistički put.

Reakcije međunarodne zajednice na svaki oblik osude fašizma, kulture sjećanja i promovisanja ljudskih prava i sloboda uvijek je pozitivan. Međutim, od Hrvatske nismo dobili takav odgovor. Premda se ona zvanično ograđuje od svireposti Nezavisne Države Hrvatske, i premda sama čuva spomen na žrtve Jasenovca, njen vrh nije reagovao blagonaklono na kulturu sjećanja i promovisanje antifašizma u regionu.

Uslijedile su oštre riječi od susjedne Hrvatske. A odmah zatim – i narušavanje odnosa kroz zabrane ulaska lidera većine stranaka koje su ovu rezoluciju podržale, od čega su dvojica, Andrija Mandić i Milan Knežević, srpske nacionalnosti.

Za sve to vrijeme nije postala apsolutno nikakva protesna nota Njemačke niti Austrije, evropskih zemalja na čijim su se teritorijama nalazili Dahau i Mauthauzen, logori takođe obuhvaćeni rezolucijom. Kako koja zemlja gleda na kulturu sjećanja se, očito, otkrilo na Vidovdan.

Nakon dvije godine, u susret Vidovdanu, iz tzv. države Kosovo došle su takođe zabrane ulaska. Juče su, podsjetimo, prištinske vlasti bez ikakvog povoda zabranile ulazak na teritoriju Kosova i Metohije gradonačelniku Nikšića Marku Kovačeviću. Ono što je ovome nadjenulo dodatni progoniteljski oblik jeste činjenica da se ovo dogodilo baš u susret Vidovdanu – prazniku u kojem se sjećamo slavne Kosovske bitke.

Ako u životu postoje slučajnosti, u politici ih svakako nema. Ne samo da je zabrana stigla pred jedan od najvažnijih srpskih praznika, već i nakon toga što je Kovačević pozvan da prisustvuje Vidovdanskom parastosu na Gazimestanu.

Dok nam određene strukture u Crnoj Gori Hrvatsku predstavljaju kao evropsku vertikalu, a sramno priznanja tzv. države Kosovo kao kakav veliki diplomatki čin, Vidovdan, kog s takvim podsmijehom pominju, objelodanio je ko zaista nastupa evropski i u duhu dobrosusjedskih odnosa neprestano odavajući poštovanje prošlosti, a ko radi sve suprotno od toga.

Međunarodna zajednica, izgleda, uopšte nije naivna i sa razlogom misli da Aljbin Kurti remetilački faktor na Balkanu, a i sa razlogom ne zaboravlja da je zemlja sa najviše spornih diplomatskih pitanja – Hrvatska.

 

Tagovi