Stalno se Crnoj Gori poručuje da bez konačnog rješavanja pitanja Prevlake i rta Oštro sa Hrvatskom ne može postati članica Evropske unije. Međutim, praksa pokazuje da stvari nijesu tako jednostavne, niti su se ista pravila primjenjivala na sve države.
Naime, Hrvatska je postala članica Evropske unije iako u tom trenutku nije riješila sva otvorena pitanja granica sa svojim susjedima. Zagreb je u Uniju ušao sa neriješenim sporovima sa Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom, a dio tih pitanja ostao je otvoren i do danas. Tako Hrvatska, osim pitanja granice sa Crnom Gorom, i dalje ima otvorena razgraničenja sa Ljubljanom i Sarajevom, i to kao punopravna članica Evropske unije.
Piranski zaliv i dalje sporan: Hrvati ne priznaju arbitražu, Slovenci smatraju da je priča završena
Prije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, jedno od najosjetljivijih pitanja u regionu bio je granični spor sa Slovenijom, koja je već bila članica evropske porodice naroda. Spor se prvenstveno vodio, a formalno se vodi i danas, oko Piranskog zaliva.
Dvije države su 2009. godine postigle dogovor da spor bude riješen međunarodnom arbitražom. Arbitražni sud je 2017. godine donio odluku kojom je Sloveniji dodijelio veći dio Piranskog zaliva, kao i poseban koridor prema otvorenom moru.
Međutim, Hrvatska ni do danas nije prihvatila tu odluku. Zagreb je napustio arbitražni postupak nakon što su otkriveni nedozvoljeni kontakti između slovenskog arbitra i slovenskog predstavnika tokom procesa.
Situacija danas izgleda ovako: Slovenija smatra da je arbitražna odluka konačna, pravno obavezujuća i da je pitanje granice zatvoreno. Hrvatska, s druge strane, smatra da odluka nema pravno dejstvo za nju, zbog čega pitanje razgraničenja između dvije države formalno-pravno i dalje nije konačno riješeno.
Sa BiH sporna tri teritorijalna pitanja
Hrvatska takođe ima otvorene granične sporove sa Bosnom i Hercegovinom, i to na više lokacija. Riječ je o pitanjima koja godinama čekaju rješenje, bez jasnih naznaka kada bi mogla biti konačno zatvorena.
Jedno od najpoznatijih spornih područja odnosi se na poluostrvo Klek, kao i na vrhove Veliki i Mali Školj kod Neuma. Na tom prostoru dvije države različito tumače istorijske i katastarske granice.
Pored toga, sporna je i granica na rijeci Uni, naročito na mjestima gdje se sadašnji tok rijeke razlikuje od katastarskih linija razgraničenja. Neriješena pitanja postoje i na pojedinim sektorima granice na rijeci Savi.
Među pitanjima koja se često pominju u odnosima Zagreba i Sarajeva nalazi se i Pelješki most, iako se ne radi o klasičnom graničnom sporu. BiH je više puta izražavala zabrinutost da bi most mogao uticati na njen pristup otvorenom moru kod Neuma, dok Hrvatska tvrdi da je most izgrađen u potpunosti na njenoj teritoriji i u skladu sa međunarodnim pravom.
Zanimljivo je da su Hrvatska i Bosna i Hercegovina još 1999. godine potpisale Sporazum o državnoj granici, poznat kao Sporazum Tuđman–Izetbegović, ali ga nijedna država nikada nije u potpunosti ratifikovala. Zbog toga granica ni danas nije formalno potvrđena u svim segmentima.
Dakle, za razliku od granice između Hrvatske i Crne Gore, gdje je glavno otvoreno pitanje morsko razgraničenje, Hrvatska sa Bosnom i Hercegovinom ima više neriješenih kopnenih i riječnih sektora granice.
Poruka iz Herceg Novog: Prevlaka nije usputna prepreka na putu ka EU
Sa okruglog stola koji je danas, u organizaciji Savjeta NVO Boke Kotorske i hercegnovskog OBNOR-a, održan na temu „Prevlaka – pitanje suvereniteta Crne Gore i Boke Kotorske“, poslata je poruka da se pitanje rta Oštro i Prevlake ne smije tretirati kao usputna prepreka na putu ka Evropskoj uniji, već kao jedno od ključnih državnih pitanja.
Učesnici su od nadležnih institucija zatražili odgovoran i državnički pristup koji će, kako navode, zaštititi teritorijalni integritet Crne Gore, uz podršku stručne javnosti i lokalne zajednice Boke Kotorske.
Organizatore i učesnike skupa, u ime domaćina i pokrovitelja događaja, pozdravio je potpredsjednik Opštine Herceg Novi Ivan Otović, koji je poručio da je od izuzetnog značaja što se upravo u Herceg Novom govori o pitanju koje, prema njegovim riječima, može da oblikuje budućnost i grada i države.
Otović je naglasio da je pitanje granica jedan od temelja svake države i da je neophodno postići širok nacionalni konsenzus oko svih tema koje se tiču državne teritorije.
Za Prevlaku više međuvladinih komisija, ali bez konačnog rješenja
Pitanje Prevlake pokušava da se riješi još od kraja devedesetih godina kroz niz bilateralnih pregovora i zajedničkih komisija Hrvatske i Crne Gore.
Tokom godina više puta se pominjala mogućnost da konačnu riječ da međunarodna pravda, odnosno sud u Hagu. Međutim, do toga nikada nije došlo. Formirano je više međudržavnih i ekspertskih tijela, ali nijedna komisija nije uspjela da dovede do konačnog rješenja.
U međuvremenu je ponovo formirana međuvladina komisija koja bi trebalo da se bavi otvorenim pitanjima između dvije države, uključujući i pitanje Prevlake. Za sada nije poznato ko će sve biti njen dio niti kojim će tempom raditi.
Bokelji traže nacionalni konsenzus, nije Crna Gora Evrinova i Rankova prćija
Dio javnosti smatra da aktuelni vrh Ministarstva vanjskih poslova, predvođen šefom diplomatije Ervinom Ibrahimovićem i njegovim savjetnikom Rankom Krivokapićem, pokazuje više razumijevanja za stavove Zagreba nego za interese Podgorice. Ipak, ostaje da se vidi da li će eventualna rješenja dobiti širu političku i društvenu podršku u Crnoj Gori.
Ono što je za sada izvjesno jeste da predstavnici dijela bokeljske javnosti poručuju da neće dozvoliti da se pitanje Prevlake rješava mimo pažnje građana i stručne javnosti.
Oni smatraju da pitanje granice nije tema koja se tiče samo trenutnog rukovodstva Ministarstva vanjskih poslova, već svih građana Crne Gore, zbog čega insistiraju na postizanju nacionalnog konsenzusa prije bilo kakve konačne odluke.
Sa nedavno održanog okruglog stola ponovljena je poruka da se pitanje rta Oštro i Prevlake ne smije tretirati kao usputna prepreka na evropskom putu, već kao pitanje od prvorazrednog državnog značaja.
Na snazi i dalje Protokol o Prevlaci
Dok se ne pronađe konačno rješenje između dvije susjedne države, na snazi ostaje Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu između Hrvatske i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije iz 2002. godine.
Prevlaka je poluostrvo na ulazu u Bokokotorski zaliv, u južnom dijelu Jadrana. Njena površina iznosi nešto manje od 100 hektara.
Nalazi se u jugoistočnom dijelu Konavala, sa kojim je povezana uskim kopnenim pojasom širokim oko 170 metara, dok je najviša tačka tog spoja svega 8,2 metra nadmorske visine.
Od kopnenog spoja do krajnje tačke poluostrva proteže se u dužini od približno dva i po kilometra.
Po rtu Oštro naziv je dobio i Oštarski zaliv, poznat i kao Bokokotorska vrata, prirodni prolaz na ulazu u Bokokotorski zaliv, širok oko tri kilometra.
Hrvati su ljudi koji bas nikoga ne vole. U gen im je da su sluge i podanici svakom osvajacu a zlocinci nad komsijama i kad su jaci(naravno uz okupatora) i to monstruozni zlocinci. Sadasnji bosnjaci tj poturceni Srbi su cak i sa njima htjeli samo da je protiv Srba a znaju da ih Hrvati ne vole. Ista stvar sa šiptarima, isto znaju da ih Hrvati ne vole ali oce sa njima opet samo da je protiv Srba. Ali od svih su veci zlocinci hrvati, definitivno. I kad vidis kakvih degenerika ima u CG i Srbiji koji pljuju na svoje mucenicke zrtve i bi da su prijatelji sa njima onda stvarno covjek da ne vjeruje kolike su to dzukele i nista robe. Budaletine sa Cetinja i sto je jos gore kad neko negira da je Srbin a iz Niksica npr ili sa sjevera ili Brdjani. Odvratno je kad se slihtaju zlikovcima koju su im pretke klali. Aj poturice su uvjek bile na stranu okupatora kao i šipci sto ćeraju svoje ali ovi gadovi nekakvi novocrnogorci, pih pih pih. A Njegos kaže, svaki Srbin koji se prevjeri prosto vjeru sto prigrli drugu no mu prosto ne bilo pred Bogom sto ocrni obraz pred svijetom te se zvati Srbinom ne hoce. I sad te lunje negoraju da su Srbi no su veci Crnogorci od Njegoša.
Hrvatska ima otvoreni i nerijesen teritorijalni spor i sa Srbijom, oko granice na Dunavu, gdje ne pristaje na medjunarodno pravilo da je sredina rijeke granica, vec trazi teritoriju sa istocne granice i kao takva primljena.je u EU 🤣🤣🤣
Cijeli taj proces prijema Crne Gore i sluzi za ostvarivanje interesa clanica EU. To ko ne vidi slijep je kod ociju. EU ima svoje geostrateske interese, politicka elita u Crnoj Gori na toj prici pridruzivanja EU gradi svoju politicku agendu, svi su na dobitku jedino ce drzava Crna Gora( teritorijalno) i gradjani biti na gubitku od te silne price.😜
Polupismenom covijeku je valjda jasno da od ulaska u EU, tj prijema novih drzava clanica nema nista dok se ne promijeni Lisabonski.ugovor, koji je temelj EU..Situacija , bas kao u onoj narodnoj ; Daj Boze sceri da te beg uzme, no Cigani se vrzmaju oko kuce 🤣🤣🤣🤣