Od moštiju prvog srpskog kneza i svetitelja Jovana Vladimira, preko srednjovjekovnih gradova u kojima su stolovali nasljednici srpskih vladara, do gotovo zaboravljenih grobova i spomenika koji svjedoče o stradanju srpske vojske tokom Velikog rata – tragovi srpske istorije u Albaniji i danas odolijevaju zubu vremena, prenosi RTS.
Tragovi srpske prošlosti u Albaniji i dalje postoje, ali ih malo ko posjećuje. U manastir nadomak Elbasana, gdje počivaju mošti svetitelja Jovana Vladimira, vjernici iz Srbije dolaze uglavnom za praznike.
Skriveni od pogleda javnosti i van uobičajenih turističkih ruta, ovi lokaliteti čuvaju sjećanje na vjekove zajedničke prošlosti i događaje koji su obilježili istoriju regiona.
Na desetak kilometara od Skadra nalazi se nekada jedan od važnijih srednjovjekovnih gradova Nemanjića – Drivast, u kojem su u različitim periodima stolovali vladari i nasljednici dinastija poput Nemanjića, Balšića, Lazarevića i Brankovića.
U vrijeme kada je Skadar bio važan politički centar, u njemu su boravili i prestolonasljednici, navodi RTS.
Direktor Muzeja fresaka u Beogradu Bojan Popović ističe da su se u većim gradovima današnje Albanije miješale različite etničke zajednice, uključujući romansko, grčko, albansko i srpsko stanovništvo.
Vjekovima isprepletene sudbine
Iako nijesu dio turističke ponude, brojni spomenici kulture u Albaniji, uključujući manastire u okolini Skadra, predstavljaju svjedočanstvo o dugoj i složenoj istoriji tog prostora.
Helidon Sokoli, direktor regionalne direkcije Ministarstva kulture u Skadru, navodi da je dokumentovano postojanje slovenske zajednice koja je vjekovima obavljala pravoslavne obrede u tim manastirima.
Prema njegovim riječima, i danas u pojedinim selima u okolini Skadra živi slovensko stanovništvo, uključujući Srbe i Crnogorce.
Manastiri i nasljeđe na Bojani
U oblasti Skadra nekada je postojala značajna srednjovjekovna infrastruktura, uključujući trgovačku luku i manastire na obali rijeke Bojane.
U manastiru Svetog Sergija i Vakha sahranjivani su i pojedini vladari iz loze Vojislavljevića, dok izvori navode da je objekat više puta obnavljan tokom srednjeg vijeka, uključujući i period srpske kraljice Jelene i kasnije obnove u 14. vijeku.
Danas su mnogi spomenici i grobovi na prostoru Albanije zapušteni ili zaboravljeni, iako i dalje predstavljaju važan dio kulturno-istorijskog nasljeđa.
Među njima se izdvajaju i jedini očuvani spomenik podignut srpskim vojnicima iz Prvog svjetskog rata, kao i grob vladike raško-prizrenskog Serafima, interniranog tokom Drugog svjetskog rata.
(Kosovo online)
