Dok se danas grade zgrade bez dovoljno prostora i osnovne funkcionalnosti, jedna zgrada iz vremena Titograda pokazala je kako se nekad razmišljalo unaprijed. Skoro 8 decenija nakon što je izgrađena, u toj zgradi u Njegoševoj 18 proradio je lift za koji je prostor bio predviđen još sredinom prošlog vijeka.
Njegoševa ulica – broj 18 – prostrano predvorje i atmosfera koja nas vraća u Titograd s početka 50-ih. Tada su građene stambene zgrade sa velikim porodičnim stanovima, ali bez liftova. Danas, skoro 80 godina kasnije, u ulazu broj 18 instaliran je jedan na inicijativu stanara među kojima je arhitekta. Iako ga rijetko koristi, ističe da su korisnici lifta stariji stanari Njegoševe 18.
„Nije bilo jednostavno. Sama kubatura iziskuje custum made lift koji se pravi za određeni prostor i otvor, a to je danas malo van standarda“, istakao je arhitekta Dragan Komatina.
Komatina kaže da je u planovima za zgradu postojao prostor za lift. Naglašava da su graditelji nekada svoj posao radili kvalitetnije, vodeći se potrebama stanara, te da današnji stručnjaci ne prate zakone arhitekture, niti grade po mjeri čovjeka.
„Taj sistemski pristup kod njih bio je fantastičan. Kada pogledate veličinu ulaznoh hodnika, stepenište i kompletan taj prostor, pa upredite sa novom pameću, ja sam profesor na Arhitektonskom fakultetu, odmah da vam kažem da mi idemo unazad, nažalost, jer je pristup od investitora da ima neku šupljinu koja nije za prodaju, nas dovodi do katastrofalnih stvari“, kaže on.
Naš sagovornik poručuje da bi i ostale stare stambene zgrade u centru mogle da slijede primjer stanara Njegoševe 18. Arhitekta ističe da je ugradnja lifta inspirisala vlasnike stanova da ulaz ukrase biljkama i slikama, te da više vode računa o higijeni. Projekat ugradnje trajao je oko dvije godine, a izazov je bio, dodaje Komatina, pronaći izvođača.
„Maksimalno troje ljudi može stati u lift. Moraju da su malo mršaviji. Frekfencija je veoma mala, ovo je ulaz zgrade, njime se vozi jedno do dvoje ljudi, ponesu stvari. Iskreno da vam kažem, ja sam na posljednjem spratu, liftom sam se provozao možda dva puta“, zaključuje Komatina.
Stambene zgrade u Njegoševoj gradili su njemački zarobljenici koji su u Crnoj Gori ostali nakon završetka Drugog svjetskog rata. Nakon što su „doprinijeli“ da se Podgorica porobi i razruši, nakon rata morali su joj pomoći da se ponovo izgradi.
(RTV PG)
