Sveobuhvatna izborna reforma, koja se predstavljala kao prioritet i od koje se mnogo očekivalo, već mjesecima je gurnuta na marginu. Do lokalnih i parlamentarnih izbora ostalo je manje od godinu dana i Crna Gora je već ušla u zonu kada međunarodne institucije ne preporučuju da se sprovode velike izmjene u izbornom zakonodavstvu. Uz ove preporuke i manjak političke volje, sve je izvjesnije da od sveobuhvatne izborne reforme do sljedećeg izbornog ciklusa nema ništa. Da nisu usvojene izmjene koje su dio evropske agende, a ono što je propisano važećim zakonima ne može se očekivati, da se naredni izbori okončaju na adekvatan način, podvlači poslanik GP URA Zoran Mikić.
Preporuke Venecijanske komisije, OEBS-a i ODHIR-a, na koje se više puta ukazivalo, jasno naglašavaju da izborno zakonodavstvo ne bi trebalo mijenjati u godini koja prethodi izborima, kako bi se obezbijedila pravna sigurnost, stabilnost izbornih pravila i povjerenje u izborni proces. Uprkos tome što se na ovaj rok upozoravalo mnogo puta, izborna reforma stagnira još od prošlog ljeta. Prema riječima Mikića, nije ispunjeno čak ni ono što je predviđeno evropskom agendom, a na šta u kontinuitetu upozoravaju iz Evropske komisije.
– Nije ni potrebno da nas na to opominju kolege iz EK kad je potpuno jasno svakome od nas u Skupštini Crne Gore da nismo završili najveći dio posla. Postoji nešto što je neformalna preporuka Venecijanske komisije, OEBS-a i ODHIR-a, da se u godini dana pred izbore izborno zakonodavstvo značajno ne mijenja. To nije obavezujuća norma, međutim, smatram da sa aktuelnim izbornim zakonodavstvom teško možemo očekivati da se izbori završe na adekvatan način – kazao je Mikić za „Dan“.
Kako objašnjava, potrebno je da se definišu određene stvari pravno-tehničke prirode u Zakonu o izboru odbornika i poslanika, te očekuje da će makar minimalne izmjene morati da se usvoje ukoliko želimo da ispunimo preporuke Evropske unije.
– Neki rokovi nisu adekvatno propisani kada je u pitanju postupanje Ustavnog suda, neke nadležnosti, između Centralne i opštinskih izbornih komisija su nedovoljno jasno formulisane, tako da postoje neke stvari koje mi moramo promijeniti ako želimo da sprovedemo na adekvatan način izbore u Crnoj Gori. A pitanje koje se posebno nameće jeste nešto što smo predložili mi u GP URA i kolege iz DPS-a, a to je promjena izbornog sistema i uvođenje otvorenih izbornih lista. Nisam optimista da ima volje kod kolega iz parlamentarne većine da se to desi, jer da ima političke volje, mi bismo i to mogli da uradimo – kaže poslanik, dodajući da su predložili model poluotvorenih izbornih lista koji bi trebalo da bude prelazno rješenje između aktuelnog izbornog sistema i potpunog otvaranja izbornih lista.
– Moj je stav da nam trebaju makar minimalne promjene koje se odnose na Zakon o izboru odbornika i poslanika, oko rokova u kojima treba da postupa Ustavni sud, oko nadležnosti Centralne izborne komisije. Bilo bi dobro, naravno, u susret svemu što nas očekuje kad budu prvi izbori za Evropski parlament, nakon što postanemo članica EU, da se promijeni u Crnoj Gori izborni sistem i da se uvedu otvorene izborne liste. Mislim da bi to trebalo da bude neki minimum konsenzusa koji treba da postignemo. Ali, nisam optimista da će se to desiti – rekao je Mikić.
Kada je riječ o zakonodavstvu i izborima koji slijede, još jedna od obaveza koje nikako da se realizuju jeste formiranje Centralne izborne komisije. Nakon četiri neuspješna konkursa, u toku je i peti. Ukoliko i on ne bude uspješno okončan, Mikić kaže da postoje dvije opcije kao izlazno rješenje.
– Opcija jedan je da promijenimo izborni zakon, za šta nam treba dvotrećinska većina, da se omogući da se i ljudi koji su završili političke nauke mogu prijaviti na konkurs za člana CIK-a, jer mislim da nije normalno da isključimo ogroman broj ljudi koji su završili političke nauke, pogotovo ljudi koji poznaju izborne sisteme i tu problematiku, već da je to rezervisano samo za pravnike, što je trenutno rješenje. Ukoliko ne bude volje za to, druga opcija je da na neki način oživimo Državnu izbornu komisiju kroz neke prelazne odredbe zakona, jer ovo što trenutno imamo, da ne postoje organi koji treba da sprovode izbore je zaista neprihvatljiva situacija – zaključio je Mikić.
(Dan)
