Dok svjetski tehnološki giganti razvijaju humanoidne robote kao pomoćnike u fabrikama ili domaćinstvima, američki startap Foundation Robotics napravio je radikalan zaokret ka militarizaciji ove tehnologije, piše BBC.

Njihov adut je Fantom, crni robot bez lica težak 80 kilograma, koji se trenutno razvija kao prva humanoidna platforma namijenjena isključivo odbrambenim aplikacijama.

Iza ovog kontroverznog projekta, koji je privukao ogromnu pažnju javnosti, stoji i Erik Tramp, sin američkog predsjednika, koji se timu pridružio kao investitor i zvanični savjetnik kompanije.

Izvršni direktor i suosnivač startapa, Sanket Patak, ne krije ambicije i otvoreno govori o naoružavanju robota za djelovanje na prvoj liniji fronta. Prema njegovim riječima, slanje humanoidnih robota u borbu drastično bi smanjilo ljudske žrtve, posebno tokom upada u zgrade i čišćenja smrtonosnih prolaza.

Prednost Fantoma u odnosu na vazdušne dronove jeste hirurška preciznost na zemlji, čime bi se umanjila kolateralna šteta. Kompanija već ima potpisane ugovore o istraživanju sa vojskom SAD vrijedne 24 miliona dolara, a dva prototipa se uveliko nalaze na testiranju u realnim ratnim uslovima, gdje se ispituje i mogućnost njihovog direktnog naoružavanja.

Tehnološko srce robota čini napredni AI sistem Cortex, koji kombinuje model za duboko logičko razmišljanje i takozvani „model svijeta“. Robot preko kamera u šljemu skenira prostor u krugu od 360 stepeni, analizira okolinu i donosi plan djelovanja na osnovu video-materijala i fotografija na kojima je treniran.

Trenutni model, Fantom MK-1, i dalje obavlja osnovne vježbe slaganja kockica u laboratoriji kako bi vještačka inteligencija prikupila podatke o fizičkom svijetu, jer robotu još nedostaju baterija, otpornost na vodu i napredne šake.

U tajnom dijelu pogona već se sklapa napredna verzija MK-2, koja će moći da radi šest sati bez punjenja, samostalno ustaje nakon pada i ima zglobove projektovane za efikasno korišćenje vatrenog oružja.

Skepticizam u vojnim krugovima i dalje je veliki, a stručnjaci poput Dina Fankhausera iz konsultantske kuće Robozaps i Roberta Grifina sa Floridskog instituta za kogniciju ljudi i mašina upozoravaju na surovu realnost terena.

Oni ističu da današnji komercijalni roboti jedva uspijevaju da spakuju kutiju u magacinu, te da je njihovo slanje u haos nepredvidivog ratišta, gdje moraju da preskaču prozore nepoznatih visina i kreću se po neravnom tlu, za sada još uvijek domen naučne fantastike.

Pored toga, potrošnja energije pri pomjeranju zglobova je prevelika, a dosadašnja praksa pokazala je da ljudski vojnici lako mogu prevariti vještačku inteligenciju trivijalnim trikovima, poput stavljanja kartonskih kutija na glavu ili izvođenja koluta naprijed.

Uprkos kritikama drugih robotskih kompanija koje se iz etičkih razloga protive naoružavanju mašina, Patak tvrdi da Zapad nema izbora jer Kina agresivno razvija istu tehnologiju.

Njegova vizija je stvaranje masovne robotske pješadije koja bi, poput rojeva dronova na nebu, služila kao ključni faktor odvraćanja od budućih globalnih sukoba.

Krajnji cilj Foundation Roboticsa jeste dostizanje masovne proizvodnje od 40.000 jedinica godišnje do kraja 2027. godine, uz dugoročno smanjenje cijene na manje od 20.000 dolara po robotu, čime bi robotski vojnici postali ekonomski isplativiji i dostupniji od bilo kojeg tradicionalnog vida vojne opreme.
(POLITIKA)

Tagovi