Crna Gora se približava završnici pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom. U toku je priprema ugovora o pristupanju, a zemlja ulazi u fazu u kojoj će konačni prijem zavisiti od saglasnosti svih 27 država članica.
To znači da će svaku od njih morati da uvjeri da je spremna za članstvo.
Sudeći prema porukama koje su evropski lideri poslali na nedavno održanom Samitu u Tivtu, politička podrška evropskom putu Crne Gore deklarativno postoji. Ipak, prema ocjeni funkcionera GP URA Milete Radovanića, ukoliko želi da osigura „zeleno svjetlo“ u svim državama članicama, Crna Gora mora intenzivnije da gradi bilateralne odnose. U tom procesu važnu ulogu ima diplomatska mreža, koja trenutno ima praznine upravo u nekim od ključnih evropskih prijestonica.
– Mislim da je sada vrijeme za mnogo intenzivniju diplomatsku aktivnost. Ne treba podrazumijevati ničiju podršku, niti se oslanjati na to da će činjenica da smo najnapredniji kandidat sama po sebi biti dovoljna. Potrebno je razgovarati sa svakom državom članicom, predstaviti rezultate koje smo ostvarili, ali i pokazati da imamo političku zrelost da završimo ovaj proces – kazao je Radovanić za „Dan“.
Ističe da je ozbiljan neostatak što Crna Gora nema ambasadore u pojedinim ključnim državama članicama, među kojima je i Njemačka, čime se šalje loša poruka.
– U trenutku kada pokušavate da zatvorite pregovaračka poglavlja i obezbijedite podršku svih država članica, nemate ambasadore u pojedinim najvažnijim evropskim prijestonicama. To je propust koji je trebalo izbjeći i koji traje već nekoliko godina. Diplomatija je svakodnevna borba za interese države. Posebno u ovoj fazi procesa, kada će mnogo zavisiti od političke procjene svake pojedinačne članice. Zato je teško razumjeti da smo dozvolili da nam diplomatska mreža bude nepotpuna baš u trenutku kada treba da bude najjača – naglašava njihov sagovornik.
Ne postoje odvojene stvarnosti u Podgorici i Briselu
Radovanić podsjeća da je najavljivano da će do sredine tekuće godine biti zatvoreno i do sedam pregovaračkih poglavlja, što u konačnom nije realizovano, što ukazuje da moramo biti svjesni da je pred državom veliki posao.
– Posljednjih mjeseci svjedočimo ozbiljnim političkim tenzijama u zemlji, blokadama i krizi u Skupštini, što naši evropski partneri pažljivo prate. Ne postoji odvojena stvarnost u kojoj u Podgorici imamo institucionalne sukobe, a u Briselu nas posmatraju kao potpuno stabilan sistem. EU cijeni političku stabilnost, funkcionalne institucije i sposobnost da se dijalogom rješavaju nesuglasice. Takođe, dobrosusjedska politika nije na zadovoljavajućem nivou. Protestne note koje su stizale od strane BiH, odnosi sa Republikom Srbijom koji nisu na odgovarajućem nivou, nedostatak zvanične komunikacije sa Kosovom, Albanijom, zategnuti odnosi sa Republikom Hrvatskom, sve se ovo pomno prati u Briselu, jer je dobrosusjedska politika visoko na listi prioriteta evropske agende – ističe Radovanić.
Smatra da bi država trebalo da ima strategiju prema svakoj državi članici, ali ne vjeruje da je to slučaj.
– Često djeluje da se uspjeh mjeri brojem pozitivnih izjava koje dođu iz Brisela, dok se manje pažnje posvećuje odnosima sa državama koje će na kraju morati da potvrde naše članstvo. To je posebno važno danas, kada se i sama EU suočava sa brojnim izazovima i kada proširenje više nije tema oko koje postoji potpuno jedinstvo među svim članicama. Zato nije dovoljno imati dobar izvještaj Evropske komisije. Potrebno je znati kakav je politički ambijent u Berlinu, Parizu, Hagu, Madridu i drugim državama članicama. Crna Gora jeste najnapredniji kandidat, ali, isto tako, ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom da smo u završnicu procesa ušli sa unutrašnjim političkim krizama, čestim tenzijama i nedovoljno snažnom diplomatskom mrežom. To nužno ne znači da ćemo propustiti istorijsku šansu, ali znači da moramo biti mnogo ozbiljniji i oprezniji nego do sada. Činjenica da je Crna Gora najbliža članstvu u EU i da iz Brisela stižu pozitivne poruke jeste ohrabrujuća, ali se ne smije stvarati utisak da je posao završen – istakao je Radovanić.
