Dvostruki aršini: Aco može da se liječi u inostranstvo, Vesnu strpali u zatvor

Crna Gora je godinama prepoznata kao država dvostrukih aršina u brojnim oblastima društvenog i političkog života, ali najnoviji potez pravosuđa ponovo je otvorio pitanje jednakosti svih građana pred zakonom.

Javnost je danas zatrpana informacijama da je Osnovni sud u Nikšiću dozvolio optuženom Acu Đukanoviću da napusti Crnu Goru radi liječenja u inostranstvu. Odluka je izazvala brojne reakcije, posebno imajući u vidu činjenicu da je Đukanoviću prethodno bilo ograničeno kretanje i da se do 20. maja nalazio u kućnom pritvoru.

Istovremeno, mnogi podsjećaju na slučaj bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kojoj sudski organi nijesu imali razumijevanja za slične zahtjeve vezane za zdravstveno stanje. Upravo ta razlika u postupanju izaziva gorčinu i sumnju da se prema pojedinim optuženicima primjenjuju različiti kriterijumi.

Bez namjere da se brani bilo ko ko se nalazi pred licem pravde, javnost s pravom postavlja pitanje zbog čega je jednom optuženiku omogućeno da napusti državu radi liječenja, dok drugom takva mogućnost nije bila dostupna. Ako su svi jednaki pred zakonom, onda bi i kriterijumi morali biti isti.

Posebnu pažnju izaziva i činjenica da pojedini nekadašnji nosioci vlasti, koji su decenijama uvjeravali građane da je Crna Gora sposobna da samostalno funkcioniše u svim oblastima, uključujući i zdravstveni sistem, danas pomoć traže upravo van granica države. Oni koji su godinama pozivali građane da vjeruju domaćim institucijama, očigledno sami nemaju dovoljno povjerenja u njih kada je riječ o sopstvenom zdravlju.

Zbog svega toga ostaje otvoreno pitanje da li su crnogorske institucije zaista oslobođene političkih i drugih uticaja ili je riječ o nastavku prakse u kojoj pojedinci i dalje uživaju privilegovan status. Ovakve odluke dodatno podgrijavaju uvjerenje dijela javnosti da su ključne institucije i dalje zarobljene nasljeđem bivšeg režima i da pravda u Crnoj Gori još uvijek ne kuca na sva vrata na isti način.

Aco Đukanović decenijama je bio jedna od najkontroverznijih ličnosti crnogorske poslovne scene, prije svega zbog svoje povezanosti sa Prvom bankom, čiji je najveći akcionar. Upravo je poslovanje te finansijske institucije godinama bilo predmet oštrih kritika opozicije, nevladinog sektora i dijela stručne javnosti, naročito nakon državne pomoći banci tokom finansijske krize. Kritičari su tvrdili da je Prva banka uživala privilegovan položaj zahvaljujući činjenici da je Aco rođeni brat Mila Đukanovića koji je decenijama bio u vrhu države što kao premijer, što kao predsjednik.

Njegovo ime često se dovodilo u vezu i sa brojnim privatizacijama sprovedenim tokom višedecenijske vladavine DPS-a, a protivnici bivšeg režima navodili su ga kao jednog od najvećih dobitnika tranzicionih procesa u Crnoj Gori. Posljednjih godina pažnju javnosti izazvali su i problemi u poslovanju Prve banke, mjere Centralne banke, dokapitalizacija, kao i medijski izvještaji o navodnom tajnom prolazu između privatnih prostorija i trezora banke, iako je naknadnim kontrolama saopšteno da funkcionalan prolaz nije utvrđen.

Đukanović je uhapšen krajem februara 2026. godine nakon pretresa porodične kuće u Nikšiću. Tužilaštvo je protiv njega podiglo optužnicu zbog sumnje na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon hapšenja određeno mu je zadržavanje, a potom i pritvor, iz kojeg je izašao nakon što je prihvaćeno jemstvo od pet miliona eura. Nakon toga određena mu je mjera nadzora, odnosno zabrana napuštanja mjesta boravka, odnosno kućni pritvor.

Vesna Medenica godinama je važila za jednu od najmoćnijih figura crnogorskog pravosuđa. Na čelu Vrhovnog suda nalazila se čak 17 godina, a njen mandat pratile su brojne kontroverze i optužbe dijela stručne i političke javnosti da je pravosudni sistem pod njenim vođstvom bio pod snažnim političkim uticajem. Posebne polemike izazvala je odluka da joj 2019. godine bude omogućen treći mandat na čelu najviše sudske instance, što su kritikovali domaći nevladin sektor i međunarodni partneri.

Njeno ime našlo se u centru pažnje nakon što su istražni organi, na osnovu podataka dobijenih od Europola, pokrenuli postupke zbog sumnji da je zloupotrijebila službeni položaj i koristila svoj uticaj kako bi pogodovala interesima kriminalne grupe za koju je, prema navodima tužilaštva, bio vezan njen sin Miloš Medenica. Tužilaštvo je tvrdilo da je koristila funkciju radi nezakonitog uticaja na pojedine sudske postupke, dok je Medenica sve optužbe od početka negirala, tvrdeći da nije počinila nijedno krivično djelo.

Bivša predsjednica Vrhovnog suda uhapšena je 17. aprila 2022. godine na Aerodromu Podgorica, neposredno prije leta za Beograd gdje je, kako je govorila, krenula na liječenje. Na teret su joj stavljena krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i protivzakoniti uticaj. Nakon hapšenja provela je oko šest i po mjeseci u pritvoru, nakon čega joj je omogućeno da se u daljem postupku brani sa slobode. U februaru je osuđena na 10 godina zatvora, a od 28. februara 2026. godine nalazi se u Istražnom zatvoru u Spužu, gdje je sprovedena nakon što joj je Apelacioni sud odredio pritvor zbog opasnosti od bjekstva.