Vlasnici bespravno izgrađenih objekata koji još nijesu podnijeli zahtjev za upis u katastar nepokretnosti imaju rok do 14. avgusta da to učine. Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za RTV Podgorica poručuju da će nakon isteka roka uslijediti pojačane kontrole i postupci protiv onih koji ne ispune zakonske obaveze.
Nelegalna gradnja u Crnoj Gori nije nov problem. Njeni korijeni, kako navode u Ministarstvu, sežu još u devedesete godine, kada je zbog nedostatka planske dokumentacije veliki broj građana gradio objekte bez potrebnih dozvola. Najveći broj takvih objekata danas je registrovan u Podgorici, posebno u prigradskim naseljima, ali i u primorskim opštinama koje su godinama bilježile intenzivan građevinski razvoj.
„Zbog nedonošenja planske dokumentacije, ljudi su iz svojih potreba morali da obezbijede sebi krov nad glavom, širili su porodice i sve ostalo što je život donosio. U nedostatku planske dokumentacije ljudi su gradili svoje objekte na državnom ili privatnom zemljištu, ali bez dobijanja građevinskih dozvola koje su tada bile u upotrebi. To je jedan od glavnih razloga zbog kojih je došlo do neplanske gradnje na teritoriji Crne Gore“, kaže Nikola Ražnatović iz MDUP.
Proces legalizacije zahtijeva izradu geodetskog elaborata i terensku provjeru dokumentacije. Nadležni podsjećaju da se ne mogu legalizovati objekti na trasama buduće infrastrukture, privremeni objekti, niti oni koji nijesu evidentirani na ortofoto-snimku iz jula 2025. godine.
„Nakon 14. avgusta, ukoliko vlasnik bespravno izgrađenog objekta ne podnese zahtjev za upis u katastar nepokretnosti, inspekcija zaštite prostora izaći će na teren. Nakon identifikacije objekta biće pokrenut postupak i donijeto rješenje o uklanjanju takvog objekta. Zato apelujem na građane da iskoriste preostalo vrijeme i završe potrebnu proceduru. Dokumentacija se može prikupiti za nekoliko dana“, pojašnjava Ražnatović.
Od početka procesa legalizacije 2018. godine podnijeto je oko 68 hiljada zahtjeva, dok je do sada legalizovano oko četiri hiljade objekata. Iz Ministarstva podsjećaju da legalizacija vlasnicima donosi pravnu sigurnost i mogućnost prometovanja nekretnine, te apeluju na građane da zahtjeve podnesu prije isteka roka 14. avgusta.
Legalizacija moguća i nakon 14. avgusta
U emisiji “Okvir” na RTCG saopšteno je da građani imaju rok do 14. avgusta da upišu bespravne objekte u Katastar nepokretnosti, dok iz Ministarstva prostornog planiranja poručuju da se zahtjev za legalizaciju može podnijeti i nakon tog datuma.
U 2025. godini podnijeto je 6.105 zahtjeva, a u prvih pet mjeseci 2026. godine 8.000 zahtjeva, što ukupno čini 14.105 zahtjeva. Nadležni ističu da interesovanje građana raste, kao i broj podnijetih zahtjeva, te da se očekuje dodatno povećanje u narednim danima. Iz Uprave za nekretnine navode da, iako je krajnji rok 14. avgust, svi zahtjevi možda neće moći biti obrađeni u kratkom roku zbog velikog obima posla, ali da će se omogućiti prijem zahtjeva uz naknadno dostavljanje dokumentacije. U Zajednici opština upozoravaju da proces legalizacije otežavaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi i predlažu novo produženje roka.
Marina Izgarević Pavićević, državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kazala je da se nada da će građani uspjeti da završe svoje obaveze do pomenutog datuma, podsjećajući da je rok već jednom produžen izmjenama zakona iz februara.
U apelu Ministarstva građanima navodi se, između ostalog, da će vlasnici bespravno izgrađenih objekata koji ne podnesu zahtjev u predviđenom roku snositi zakonske posljedice. Na pitanje šta će se desiti ukoliko građanin do isteka roka ne upiše objekat u Katastar nepokretnosti, Izgarević Pavićević kaže da postoje tri moguće posljedice.
„Prvo, ukoliko je objekat evidentiran na ortofoto snimku, a vlasnik nije podnio zahtjev za legalizaciju, plaćaće naknadu za korišćenje prostora koju su jedinice lokalne samouprave utvrdile u skladu sa zakonom. Ta naknada nije mala i određuje se u zavisnosti od tržišne vrijednosti nepokretnosti na teritoriji lokalne samouprave, na osnovu podataka Monstata. Drugo, ukoliko objekat nije evidentiran na ortofoto snimku, posljedica je rušenje objekta. Treće, ukoliko se objekat nalazi na opštinskom ili državnom zemljištu, a nije podnesen zahtjev za otkup tog zemljišta, zemljište prelazi u vlasništvo države“, kazala je Izgarević Pavićević.
Ona je pojasnila da zahtjev za otkup zemljišta nije neophodno podnijeti do 14. avgusta. Važno je da se prilikom podnošenja zahtjeva za legalizaciju nadležnom sekretarijatu za urbanizam, odnosno Upravi za legalizaciju, za objekte čija je površina veća od 500 kvadratnih metara dostavi dokaz da je započet postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, odnosno kupovine opštinskog ili državnog zemljišta.
U Podgorici je u 2026. podnijeto 3.220 zahtjeva, u Baru 1.940, u Ulcinju 1.294, u Budvi 861, na Žabljaku 735 zahtjeva, Bijelom Polju 709, Kotoru 627, Herceg Novom 615, Danilovgradu 576, Nikšiću 505.
Direktor Uprave za nekretnine Marko Bulatović, kazao je da, s obzirom na to da još ima vremena do 14. avgusta, očekuje da će se broj zahtjeva za upis bespravnih objekata znatno uvećati. On ističe da, iako je krajnji rok za predaju zahtjeva 14. avgust, to ne znači da će svi zahtjevi biti odmah obrađeni zbog velikog intenziteta posla.
On je kazao da će u komunikaciji sa geodetskim organizacijama Uprava izaći u susret građanima, pa će se predavati i tzv. blanko zahtjevi, uz naknadno dostavljanje elaborata i potrebne dokumentacije, kako bi se omogućilo da što veći broj građana preda zahtjeve.
“Dozvolićemo prijem svakog akta u kojem građanin navodi da podnosi zahtjev za legalizaciju, uz obavezu da naknadno dostavi elaborat i drugu potrebnu dokumentaciju. Građani su dužni da do 14. avgusta podnesu zahtjev za legalizaciju, ali nijesu obavezni da odmah dostave ovjereni elaborat, s obzirom na to da je izrada elaborata kompleksan proces“, kazao je Bulatović.
Marija Kljajević iz Zajednice opština navela je da su se u procesu legalizacije pojavile dvije ključne prepreke, od kojih se jedna odnosi na neriješene imovinsko-pravne odnose. Ona je pojasnila da se ti odnosi mogu rješavati godinama, u zavisnosti od toga da li je riječ o otkupu opštinskog ili državnog zemljišta, privatnim imovinskim odnosima ili slučajevima gdje je zemljište u vlasništvu više osoba, pa se vode odgovarajući postupci.
„U ovom trenutku imamo građane koji zbog tih situacija nijesu u mogućnosti da podnesu elaborat na ovjeru, jer moraju imati saglasnost vlasnika zemljišta ili to zemljište mora biti u njihovom vlasništvu. Zbog takvih postupaka to nije moguće“, navela je ona.
Kljajević je kazala da je od avgusta u Glavnom gradu podnijeto 1.600 zahtjeva za legalizaciju, te da je formirano 13 komisija za obilazak objekata na terenu. Sekretarijat radi na tome da se formira još nekoliko komisija kako bi postupak legalizacije bio efikasniji.
Prema njenim riječima, naknada za urbanu sanaciju je pripremljena i prošla javnu raspravu, a zadržane su iste cijene kao ranije. Predviđeni su i maksimalni popusti dozvoljeni zakonom, i to 50 odsto na naknadu za urbanu sanaciju za objekte osnovnog stanovanja, 90 odsto za osobe iz ranjivih kategorija, 20 odsto za jednokratno plaćanje, kao i mogućnost plaćanja na 36 mjesečnih jednakih rata.
Ona je poručila građanima da pristupe procesu legalizacije i da do 14. avgusta predaju zahtjev za ovjeru geodetskih elaborata, te uputila apel nadležnim institucijama, navodeći da je postupak legalizacije kasnio pola godine i da je na inicijativu Zajednice opština produžen rok za upis objekata, odnosno za ovjeru elaborata do 14. avgusta.
„U saznanju sam da i dalje postoje građani koji nijesu u mogućnosti da pristupe izradi elaborata iz različitih razloga, uključujući imovinsko-pravne. Smatram da bi se možda trebalo razmotriti produženje roka, posebno ako uzmemo u obzir primjere iz regiona gdje je postupak legalizacije trajao decenijama, a nije u potpunosti priveden kraju. Iznosim lično mišljenje: mislim da bi bilo korektno produžiti taj rok za godinu dana“, kazala je ona.
Opština Herceg Novi je do 18. marta donijela 108 rješenja o zahtjevima za legalizaciju i formirala komisiju. U Plužinama je podnijeto desetak zahtjeva, a u Beranama 200 zahtjeva.
Ognjen Leković iz Sekretarijata za urbanizam Opštine Bar kazao je da je u Baru veliki odziv građana, te da je tokom dana toliki broj stranaka da su se morali uključiti i zaposleni iz drugih kancelarija, koji se bave drugim poslovima, kako bi pomogli u radu sa građanima.
Prema njegovim riječima, vlasniku nelegalnog apartmana koji želi da ga legalizuje i da bi mogao da radi tokom sezone, dovoljno je da podnese zahtjev za izdavanje uvjerenja da je podnio zahtjev za legalizaciju objekta.
„Susrećemo se sa 11.600 zahtjeva predatih po starom zakonu, koji zahtijevaju obimnu dokumentaciju i fizičku obradu i analizu, dok smo po novom zakonu zaprimili 2.400 zahtjeva. Od toga smo oko 150 predmeta proslijedili Upravi za legalizaciju na nadležnost“, kazao je Leković.
Dodao je da je iz domena lokalne uprave izdato 40 rješenja o legalizaciji po novom zakonu.
(CDM)
