Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine raspisalo je Nacionalni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje za objekat Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore u Podgorici.
Prema projektnom zadatku, potrebno je projektovati moderan objekat koji će imati nacionalni dispečerski centar koji pokriva teritoriju cijele države, nacionalni edukativni centar, administrativni blok, kao i helidrom kao ključnu infrastrukturu za brzi transport pacijenata u hitnim situacijama.
Cilj Konkursa je izbor najboljeg idejnog arhitektonskog rješenja, koje će kroz savremeni arhitektonski izraz, funkcionalnu organizaciju prostora i racionalna tehničko-tehnološka rješenja obezbijediti optimalne uslove za pružanje hitne medicinske zaštite.
Konkurs je otvoren 3. juna, a rok za predaju radova je 10. septembar do 12.00 časova.
Radove je moguće slati elektronskim putem na adresu: [email protected], a rezultati će biti objavljeni na internet stranici: www.arhitecturalcompetitions.me.
Ukupni nagradni fond iznosi 58.000 EUR, za prvu nagradu opredijeljeno je 30.000 EUR, dok za drugu fond iznosi 14.000 EUR.
Predviđeni novčani iznos za treću nagradu je 8.000 EUR, dok je za dva otkupa izdvojeno po 3.000 EUR.
Pravo učešća na konkursu imaju sva pravna i fizička lica, koja ispunjavaju uslove definisane raspisom konkursa i konkursnim zadatkom.
Na konkursu mogu učestvovati lica (autori, koautori, članovi autorskog tima, saradnici, konsultanti), koja imaju prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji Crne Gore, pri čemu je barem jedan od autora konkursnog rada (pojedinac ili vođa autorskog tima), odgovorno lice arhitektonske struke (licencirani arhitekta).
Autor, odnosno vođa autorskog tima može angažovati stručnjake drugih profesija u cilju unapređenja konkursnog rješenja.
– Svaki učesnik, pojedinac ili grupa, ima pravo učešća na ovom Konkursu samo sa jednim radom. Jedan konkursni rad može sadržati samo jedno rješenje, varijantna rješenja nijesu dozvoljena – navodi se u konkursu.
Konkursni žiri čine Veljko Radulović, arhitekta, Profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici, Branislav Gregović, arhitekta (Studio LXXVI– stručni član), Mirjana Đurišić, arhitektica, Generalna direktorica Direktorata glavnog državnog arhitekte, Rifat Alihodžić, arhitekta (studio ARHING inženjering) Predstavnik Komore arhitekata i planera Crne Gore i Vuk Niković, specijalista urgentne medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.
Kako stoji u projektnom zadatku, planirani objekat predstavlja zdravstvenu ustanovu od posebnog javnog značaja, čija je osnovna funkcija organizovanje i pružanje hitne medicinske pomoći stanovništvu, u skladu sa savremenim standardima urgentne medicine i važećim propisima iz oblasti zdravstvene zaštite i planiranja prostora.
Objekat Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore obuhvatiće nacionalni dispečerski centar koji pokriva teritoriju cijele države, nacionalni edukativni centar, administrativni blok, kao i helidrom kao ključnu infrastrukturu za brzi transport pacijenata u hitnim situacijama.
Površina lokacije iznosi 3.893,83 m². Preporučena spratnost objekta je dvije podzemne i pet nadzemnih etaža (2Po+P+4). Posebnu pažnju potrebno je posvetiti uklapanju objekta u postojeći urbani kontekst i vizuelni identitet centra grada, kako bi se postigla arhitektonska i urbanistička harmonija.
Objekat je koncipiran kao centralna nacionalna institucija koja objedinjeno pruža hitne medicinske usluge, edukaciju i koordinaciju na državnom nivou, omogućavajući brzu i efikasnu reakciju u svim situacijama – od svakodnevnih intervencija do vanrednih događaja i katastrofa.
Programski sadržaj obuhvata:
- podzemne garaže za vozila i sanitetska vozila, sa pratećim tehničkim sadržajima;
- centralnu jedinicu hitne pomoći sa prijemom i trijažom pacijenata;
- laboratorijske, dijagnostičke i terapijske sadržaje;
- nacionalni edukativni centar sa amfiteatrom/salom;
- administrativne prostore;
- nacionalni dispečerski centar;
- helidrom na krovu objekta.
Kako je navedeno, ovakva organizacija omogućava objedinjavanje ključnih funkcija na jednom mjestu, čime se značajno unapređuje efikasnost i dostupnost zdravstvene zaštite.
Spratnost objekta planira se sa pet funkcionalnih nadzemnih etaža, uz dodatnu etažu namijenjenu helidromu. Konačni gabariti i organizacija zavisiće od karakteristika parcele i odabranog projektnog rješenja.
Funkcionalne cjeline objekta čine: jedinica hitne medicinske pomoći, nacionalni dispečerski centar, edukativni centar, administracija, ugostiteljski sadržaji za osoblje i posjetioce, te helidrom.
Poseban akcenat daje se podzemnoj garaži, koja se projektuje kao transformabilan prostor. U redovnom režimu koristi se kao garaža, dok se u vanrednim situacijama može organizovati kao privremeni stacionar. Predviđa se mogućnost transformacije jednog parking mjesta u jednu bolničku postelju, uz obezbjeđivanje svih neophodnih tehničkih i sanitarnih uslova. Minimalno 50 parking mjesta mora ispunjavati ovaj uslov.
Medicinski dio objekta projektuje se u skladu sa principima savremene urgentne medicine, uz jasno definisane tokove kretanja pacijenata i osoblja, minimalno ukrštanje komunikacija i maksimalnu funkcionalnost.
Prijem pacijenata organizuje se kroz prijemno-trijažni punkt, gdje se vrši procjena stanja i određivanje prioriteta liječenja. Životno ugroženi pacijenti moraju imati direktnu i najkraću komunikaciju ka reanimacionom prostoru, bez prolaska kroz čekaonice ili administrativne zone.
Predviđa se i jasno definisana trauma zona sa direktnim pristupom, kao i prostor za dekontaminaciju sa zasebnim spoljnim ulazom i 2-3 tuš jedinice. Ova zona mora biti funkcionalno povezana sa glavnim medicinskim dijelom objekta.
Prostorna organizacija mora obezbijediti jasnu podjelu na čiste i nečiste zone, jednostavnu orijentaciju korisnika, kontrolu pristupa i kontinuirani medicinski nadzor.
Nacionalni edukativni centar planiran je kao prostor za stručno usavršavanje medicinskog kadra, sa salama za predavanja, simulacije i konferencije.
Nacionalni dispečerski centar predstavlja ključni operativni segment za koordinaciju hitnih intervencija na državnom nivou, sa savremenom tehnološkom infrastrukturom za upravljanje i komunikaciju u realnom vremenu.
Administrativni blok predviđen je za oko 40 zaposlenih, sa približno 16 kancelarija i kombinacijom klasičnog i open space koncepta.
Saobraćajno rješenje mora obezbijediti prioritet interventnog saobraćaja, razdvajanje svih vidova kretanja, visok nivo bezbjednosti, pristupačnost osobama sa smanjenom pokretljivošću, kao i funkcionalnost u vanrednim situacijama.
Minimalno 10 parking mjesta potrebno je obezbijediti na površini parcele, dok se ostatak kapaciteta planira u podzemnim etažama.
Najmanje 20–30% površine parcele mora biti uređeno kao zelena površina.
(eKapija)
