Razni zaslađivači i zamjene za šećer, naročito kod osoba sa gojaznošću ili dijabetesom, mogu značajno da naškode, sugerišu novija istraživanja koja veću pažnju usmjeravaju na moguće efekte na metabolizam, crijevni mikrobiom i kardiovaskularno zdravlje.
Sistematski pregled objavljen u časopisu The BMJ zaključio je da aspartam, sukraloza, saharin i acesulfam kalijum (koji pružaju intenzivnu slatkoću sa malo ili nimalo kalorija) zapravo ne poboljšavaju dosljedno tjelesnu masu ili metaboličke parametre na duži rok. Nekoliko prospektivnih kohortnih studija takođe je izvjestilo o povezanosti između upotrebe zaslađivača i povećanog rizika od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti.
S druge strane, eritritol, ksilitol i sorbitol (zamjene za šećer) takođe izazivaju zabrinutost. Eritritol, koji se dugo smatrao metabolički inertnim i relativno bezopasnim, našao se pod pojačanim nadzorom nakon studije objavljene u časopisu Nature Medicine. Istraživači su izvjestili da su povišeni nivoi eritritola u plazmi povezani sa povećanim rizikom od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja. Eksperimentalni podaci takođe su pokazali povećanu aktivaciju trombocita i povećan rizik od tromboze nakon izloženosti eritritolu. Rani dokazi sugerišu da ksilitol može izazvati slične efekte.
Uticaj na mikrobiom
Aspartam je jedan od najopsežnije proučavanih vještačkih zaslađivača. Nedavni pregledi objavljeni u PLOS Medicine nisu pronašli dosljednu povezanost sa povećanim rizikom od raka. Međutim, pitanja o mogućim uticajima na metaboličko zdravlje i mikrobiom i dalje su predmet rasprave.
Sukraloza i saharin snažnije su povezani sa promjenama mikrobioma. Dokazi takođe ukazuju na to da acesulfam kalijum može doprinijeti metaboličkim promjenama, iako su dostupni podaci ograničeni. Neki dokazi za steviol-glikozide ukazuju na manji uticaj na mikrobiom u poređenju sa drugim zaslađivačima; međutim, nedostaju pouzdani dugoročni podaci, pa procjena ostaje preliminarna.
Prehrambene alternative
Trenutno se nijedan zaslađivač ili zamjena za šećer ne može smatrati potpuno bezbjednim. Međutim, snažni dokazi podržavaju konzumaciju neprerađene hrane sa prirodnom slatkoćom, naročito voća.
Prospektivne kohortne studije povezale su redovnu konzumaciju voća sa nižim rizikom od dijabetesa tipa 2. Istraživači koji su izvjestili u časopisu The BMJ otkrili su da bobičasto voće, jabuke i grožđe posebno imaju zaštitni efekat, dok voćni sokovi nemaju takav efekat.
(B92)
