Učinci VDT-a Milorada Markovića: Da li je Tužilaštvo namjerno dovelo Telekom do zastare?!

U dijelu crnogorske javnosti i političke opozicije sve glasnije se iznose teške sumnje u vezi sa radom Vrhovnog državnog tužilaštva i njegovim postupanjem u predmetima koji se povezuju sa periodom dugogodišnje vlasti Mila Đukanovića.

Posebne kontroverze izazvala su postupanja Vrhovnog državnog tužilaštva, na čijem je čelu Milorad Marković, nakon saopštenja da je u slučaju poznatom kao „Telekom“ nastupila zastara krivičnog gonjenja. Kritičari tvrde da je takav epilog suštinski zatvorio vrata jednom od najvažnijih i najosjetljivijih predmeta koji se u javnosti godinama vezuje za navode o korupciji u procesu privatizacije Telekoma Crne Gore.

Podsjećanja radi, u ovom slučaju se godinama u javnom prostoru iznose tvrdnje o mogućim nezakonitostima i koruptivnim radnjama tokom privatizacije, što je u velikoj mjeri obilježilo političku i društvenu debatu o tranzicionim procesima u Crnoj Gori.

Dodatnu buru izazvala su kasnija pravna tumačenja i reakcije, nakon što je Vrhovni sud saopštio da u konkretnom slučaju ne mora nužno postojati zastara, te da bi predmet mogao i trebalo da bude ponovo razmotren kroz nadležne pravosudne mehanizme. Ovakav nesklad između stavova sudske i tužilačke instance otvorio je novi talas političkih i pravnih polemika.

U opozicionim i dijelu medijskih krugova pojavile su se tvrdnje da ovakav razvoj događaja dodatno produbljuje sumnje u način na koji se vode pojedini osjetljivi predmeti, uz ocjene da se ključni slučajevi iz perioda privatizacija „gase proceduralnim odlukama“ umjesto da dobiju sudski epilog.

U tom kontekstu se ponovo pominje i raniji rad Specijalnog državnog tužilaštva, kao i bivši specijalni tužilac Saša Čađenović, koji je ranije bio predmet sumnji i optužbi dijela javnosti da su pojedini slučajevi mogli biti duže zadržavani u fazama izviđaja ili istrage, čime bi se, prema tim tvrdnjama, približavali rokovima zastare.

Iz pravosudnih institucija, međutim, više puta je poručivano da se svi predmeti vode isključivo u skladu sa zakonom, dokazima i procesnim pravilima, uz odbacivanje političkih interpretacija o njihovom radu.

Ipak, uprkos tim saopštenjima, dio javnosti ostaje uvjeren da se u predmetima koji se povezuju sa vrhom bivše vlasti i dalje ne dolazi do punog sudskog razjašnjenja, već da se ključni slučajevi završavaju proceduralnim odlukama koje, prema kritičarima, ostavljaju prostor za sumnju i nedoumice.

Slučaj „Telekom“ tako ostaje jedno od centralnih žarišta političko-pravnih sporova u Crnoj Gori, sa i dalje otvorenim pitanjima o odgovornosti, zastarama i konačnom pravosudnom epilogu.