Izazov Evropske unije u trgovinskim pregovorima sa Vašingtonom više nije pronalaženje sporazuma sa Donaldom Trampom, već pronalaženje onog koji može da preživi samu EU.
Pregovarači iz tri institucije EU – Parlamenta, Savjeta i Komisije – sastaće se večeras u Strazburu, sa ciljem da postignu dogovor o transatlantskom trgovinskom sporazumu sklopljenom prošlog ljeta u golf odmaralištu američkog predsjednika u Škotskoj.
Najveća preostala prepreka je koliko daleko EU treba da ide da bi osigurala sporazum od Trampa. To „osiguranje” ogledalo bi se u povezivanju obećanja bloka da će ukinuti carine na američku industrijsku robu i neke poljoprivredne proizvode sa obavezom Vašingtona da ograniči carine na većinu izvoza EU na 15 procenata.
„Posljednjih dana vođeno je mnogo diskusija i razmišljanja i prilično sam optimističan da ćemo pronaći čvrst kompromis za dobar sporazum koji je otporan na Trampa i koji odražava evropski interes”, rekao je za „Politiko” Bernd Lange, poslanik koji predvodi pregovarački tim Parlamenta.
Koalicija poslanika lijevog centra i liberala više puta je odložila usvajanje sporazuma – prvo nakon Trampovih prijetnji u januaru da će anektirati Grenland, dansku teritoriju, a zatim nakon što je Vrhovni sud SAD u februaru poništio veći dio njegove carinske agende.
Lange, njemački socijaldemokrata koji predsjedava trgovinskim odborom Parlamenta, predvodio je pozive da se sporazumu doda što više zaštitnih ograda.
Poslanici su u sukobu sa Evropskom komisijom i prestonicama EU, predvođenim Berlinom, koje žele da brzo i uz minimalne uslove odobre sporazum – iz straha od potencijalne odmazde Vašingtona.
Nesrećan brak
„To je kao nesrećan brak. Ponekad jednostavno morate da se potrudite da funkcioniše”, rekao je jedan diplomata EU upoznat sa razgovorima, sumirajući kako većina prestonica EU vidi sporazum iz Škotske.
Neslaganja i kašnjenja unutar EU testirali su i strpljenje Vašingtona – i otpornost transatlantskih trgovinskih odnosa vrijednih 1,7 biliona eura, koji čine 30 procenata globalne prekogranične trgovine.
Tramp je ovog mjeseca zaprijetio da će uvesti porez od 25 procenata na evropske automobile ukoliko EU ne uspije da postigne kompromis o zakonu do 4. jula. Uoči ključnih pregovora, Trampov izaslanik pri EU Endru Pazder upozorio je u autorskom tekstu za „Politiko” da je njegov predsjednik „vidio dovoljno”.
„Tramp je više puta pokazao da više voli dogovor nego spor – i mi imamo dogovor. EU još uvijek ima vremena da izabere saradnju umjesto konfrontacije. Naša iskrena nada je da hoće”, napisao je ambasador.
Klauzule „sumrak” i „svitanje”
Evropska komisija, koja pregovara o trgovinskim sporazumima u ime 27 zemalja članica bloka, želi kompromis među institucijama EU koji bi očuvao krhki detant sa Trampovom administracijom.
Istovremeno, sporazum mora da obezbijedi dovoljnu podršku socijalista i demokrata, liberala i zelenih u Evropskom parlamentu. Te grupe žele takozvanu „svitanje” klauzulu koja bi odložila sprovođenje sporazuma dok Vašington ne smanji carine na evropske proizvode od čelika i aluminijuma na 15 procenata sa trenutnih nivoa do 50 procenata. Takođe su pozvali na takozvanu klauzulu „sumrak”, prema kojoj bi sporazum istekao u martu 2028. godine – 10 mjeseci prije nego što Tramp treba da napusti Bijelu kuću.
Evropska narodna partija i druge konzervativne grupe u zakonodavnom tijelu nevoljno su pristale na klauzulu „sumrak”. Ali to je bio korak predaleko za zemlje članice EU, koje žele da sprovedu sporazum bez odlaganja i upozoravaju da bi dalja neizvjesnost dovela evropske izvoznike u opasnost.
U pokušaju da okupi obje strane, Brisel je početkom maja iznio prijedlog kojim se nastoji ublažiti klauzula „sumrak”. Prema nacrtu kompromisa, Komisija bi bila ovlašćena da suspenduje sopstvene carinske koncesije EU ukoliko Vašington ne smanji svoje carine na evropske proizvode od čelika i aluminijuma do kraja 2026.
„Potrebne su nam jasne zaštitne mjere, suspenzija i mehanizam za sumrak”, rekao je Lange.
Rizik plenarnog glasanja
Ukoliko se predlog previše osloni na prestonice EU, tekst rizikuje odbacivanje na plenarnom glasanju koje se sada očekuje između 15. i 18. juna.
„Ovo je paket sporazum. Oduvijek smo govorili da su nam potrebne zaštitne mjere”, rekao je jedan zvaničnik socijaldemokrata, odbijajući da kaže da li će grupa glasati za predlog Komisije. „Sve će zavisiti od toga kako će se sve složiti. Ono što je važno jeste suština, a ne vremenski okvir.”
Pregovarači su ujedinjeni u želji da izbjegnu ponižavajuće odbijanje na plenarnoj sjednici – svjesni da će se prozor za postizanje kompromisa uskoro zatvoriti.
„Na kraju krajeva, svi dijelimo isti cilj: da pokušamo da postignemo dogovor”, rekao je neimenovani diplomata.
Čak i ako su Trampova carinska ovlašćenja pretrpjela teške političke i pravne udare, zvaničnici u Briselu se i dalje plaše da bi njegova administracija mogla da eskalira situaciju nakon jula, kada treba da istekne privremena globalna carina od 10 procenata koju je uveo nakon presude Vrhovnog suda u februaru.
