Prema godišnjem izveštaju organizacije Amnesty International (AI), poznato je da je u 2025. godini najmanje 2.707 ljudi pogubljeno. To predstavlja rast od 78 odsto u odnosu na 2024. godinu i najvišu zabeleženu brojku od 1981. godine, kada je evidentirano 3.191 pogubljenje.
U ove brojke nije uključena Kina, za koju Amnesty pretpostavlja da je pogubila na hiljade ljudi i time, kako se navodi, ostaje vodeći svetski egzekutor. Ta zemlja naime odbija da objavljuje podatke o broju pogubljenja.
Organizacija AI je ovaj porast pripisala praksi vlada koje koriste smrtnu kaznu kako bi demonstrirale autoritet, navodeći da su ovu „okrutnu kaznu stavile u središte manjkavih narativa o javnoj bezbednosti i borbi protiv kriminala“, kako bi učvrstile kontrolu i ostvarile političke poene.
Ključne činjenice izveštaja “Smrtne kazne i pogubljenja 2025.”
Amnesty se ne oslanja na jedan izvor podataka, već informacije prikuplja iz zvaničnih statistika, sudskih presuda, od osuđenika i njihovih porodica, medijskih izveštaja i drugih organizacija civilnog društva.
2.707 pogubljenja zabeleženo je 2025. godine, bez Kine
2.159 pogubljenja izvršeno je samo u Iranu
54 zemlje i dalje imaju smrtnu kaznu
2.334 nove smrtne presude zabeležene su 2025. godine
25.508 ljudi bilo je osuđeno na smrtnu kaznu krajem 2025. godine
Samo 17 zemalja je izvršilo pogubljenja tokom 2025. godine
Metode pogubljenja uključivale su odsecanje glave, vešanje, smrtonosnu injekciju, streljanje i gušenje azotom.
Podaci o smrtnoj kazni se u mnogim zemljama ne objavljuju.
„Zbog toga su za značajan broj država podaci Amnesty Internationala minimalne zabeležene vrednosti. Stvarni ukupni broj pogubljenja verovatno je veći“, navodi se u izveštaju.
Amnesty je potvrdio pogubljenja u Severnoj Koreji i Vijetnamu, ali nije imao dovoljno informacija za pouzdane minimalne procene.
Kina, Iran i Saudijska Arabija – najveći broj pogubljenja
Iran je „zaslužan” za ubedljivu većinu pogubljenja, sa najmanje 2.159 izvršenja, što je oko 80 odsto svetskog ukupnog broja.
Trampova administracija ili unutrašnje okolnosti u zemlji dovele su do toga da se ova brojka više nego udvostručila u odnosu na prethodnu godinu i ona predstavlja najviši nivo u toj zemlji u poslednjih nekoliko decenija.
„Iranske vlasti nastavile su da koriste smrtnu kaznu kao sredstvo pritiska, često nakon krajnje nepravednih suđenja, kako bi zastrašile stanovništvo i kaznile one koji dovode u pitanje ili se smatra da dovode u pitanje sistem Islamske Republike Iran“, navodi Amnesty.
Saudijska Arabija takođe beleži značajan rast, sa najmanje 356 pogubljenja, od kojih su mnoga povezana sa krivičnim delima u vezi sa drogom.
Globalne brojke ne uključuju hiljade pogubljenja za koje Amnesty veruje da su izvršene u Kini.
Smrtna kazna u Sjedinjenim Državama
Prema izveštaju Amnestyja, Sjedinjene Države su zabeležile najveći broj pogubljenja od 2009. godine, sa 47 izvršenih egzekucija.
Samo Florida je odgovorna za gotovo polovinu tih pogubljenja.
Broj osoba osuđenih na smrtnu kaznu u SAD opao je ispod 2.000 prvi put otkako Amnesty prikuplja podatke, pre svega zbog preinačenja kazni i prirodne smrti osuđenika.
Znakovi napretka ka ukidanju
Uprkos zabrinjavajućim podacima, Amnesty ističe i znakove napretka ka ukidanju smrtne kazne.
Do kraja 2025. godine, 113 zemalja je u potpunosti ukinulo smrtnu kaznu za sva krivična dela, za razliku od samo 16 zemalja u 1977. godini.
Reforme tokom godine uključivale su ukidanje smrtne kazne za neka krivična dela u Vijetnamu, kao i zakonodavne inicijative u Gambiji, Liberiji i Nigeriji sa ciljem dodatnog ograničavanja ili potpunog ukidanja ove kazne.
Sudovi i vlade u nekim zemljama su takođe sprečili pokušaje širenja primene smrtne kazne. U Kirgistanu je Ustavni sud presudio da bi njeno ponovno uvođenje kršilo ustav, dok je Zimbabve preinačio sve postojeće smrtne presude.
„Samo sistemi pravde utemeljeni na humanosti i ljudskim pravima mogu istinski da osiguraju pravdu… Nadam se da ćemo uskoro videti univerzalno priznanje — pretočeno u zakon — da se društva štite ne pogubljenjima, nego snažnim institucijama i odgovornošću“, izjavio je visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk.
(RTCG)
