Tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv Maslovara – za njih govor mržnje nije „židovska slina“, „židovsko govno“, „imao je Hitler pravo“…

Više državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu protiv Dragana Maslovara, podnijetu zbog sumnje da je na društvenoj mreži Fejsbuk širio nacionalnu i vjersku mržnju prema izraelskom istoričaru i profesoru Gideon Grajfu, ali i prema pripadnicima Srpske pravoslavne crkve.

Prijavu je podnio N. S, koji je ukazao na niz uvredljivih i spornih formulacija koje je Maslovar koristio na svom profilu, a koje su se odnosile na predavanje profesora Grajfa o Srebrenici.

U prijavi se navodi da je Maslovar profesora Grajfa „prvobitno nazvao židovom“, aludirajući na njegovo porijeklo, da bi ga zatim nazvao „židovskom slinom“, a potom i „židovskim govnom“.

Podnosilac prijave posebno je ukazao i na dio komentara u kojem se navodi:

„Rezultat te njegove izjave je strašan. Tipa: ‘Imao je Hitler pravo’.“

U nastavku sporne objave Maslovar je napisao i:

„Građani Crne Gore imaju obavezu da saznaju, osude i kazne svakoga ko je pozvao ovog idiota i/ili ko je učestvovao u ovom svojevrsnom zlodjelu.“

Podnosilac prijave je ocijenio da je time „jasno i nedvosmisleno širio mržnju prema pojedincu na osnovu njegove nacionalne pripadnosti“.

Međutim, Više državno tužilaštvo odlučilo je da u svemu tome nema elemenata krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz člana 370 Krivičnog zakonika Crne Gore.

U rješenju koje potpisuje državna tužiteljka Ana Marinović navodi se da „u radnjama prijavljenog nema elemenata bića krivičnog djela, niti drugog krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“.

Tužilaštvo je u obrazloženju detaljno citiralo sporne komentare, ali je zaključilo da oni „očigledno nemaju taj cilj“, odnosno da ne predstavljaju javno podsticanje na mržnju ili nasilje.

Posebno je zanimljiv dio obrazloženja u kojem VDT, praktično kao jedan od argumenata, navodi da sporne objave nijesu izazvale veću reakciju javnosti:

„Ispod istih nije zabilježena razvijena diskusija, niti veći broj komentara koji bi ukazivali na šire uključivanje javnosti i osjećaj podsticanja mržnje.“

Tako se kao jedan od ključnih kriterijuma, faktički, uzima broj reakcija na Fejsbuku, a ne sam sadržaj objave.

Istovremeno, u rješenju se detaljno citiraju standardi Evropskog suda za ljudska prava, pravo na slobodu izražavanja, pa čak i presuda „Handyside protiv Ujedinjenog Kraljevstva“, uz obrazloženje da sloboda izražavanja obuhvata i stavove koji „vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju“.

Ipak, ostaje otvoreno pitanje gdje je granica između slobode govora i eksplicitnog etničkog i vjerskog vrijeđanja, naročito u slučaju kada se koriste izrazi poput „židovska slina“, „židovsko govno“ i reference na Hitlera u kontekstu Jevreja.

Dodatnu nedoumicu izaziva i činjenica da je tužilaštvo razmatralo i drugu Maslovarovu objavu u kojoj je Srpsku pravoslavnu crkvu nazvao „sektom“, uz poruku:

„SPC – sekta mora biti zabranjena u Crnoj Gori, zajedno sa svima koji je podržavaju.“

Ni u tom slučaju tužilaštvo nije našlo elemente krivičnog djela, zaključujući da „svrha i dejstvo istih nemaju karakter podsticanja mržnje i nasilja“.

Zanimljivo je i da je sam Maslovar u izjavi tužilaštvu potvrdio da je sporne objave lično pisao, navodeći da „samo tako umije da iznosi stavove“, te da „ne želi nikom zlo, niti je nacionalista ili rasista“.

Istovremeno je kazao da smatra da ima pravo da „prozove“ svakoga „ko krši ustavne propise Crne Gore i čini štetu suverenitetu države“.

Međutim, ostaje i šira nedoumica: da li bi pravno tumačenje bilo isto kada bi se, umjesto imena Gideona Grajfa, u ovakvim kvalifikacijama našlo ime tužiteljke Ane Marinović, direktora policije ili ministra u Vladi? Da li bi se i tada zaključilo da izrazi poput „slina“, „govno“ i pozivi da se neko „osudi i kazni“ nemaju elemente podsticanja mržnje i nasilja, već predstavljaju tek dozvoljenu formu slobode izražavanja?

(In4s)