Zemlja bezakonja: Ima li sile koja od albanskog terora može spasiti Srbe na Kosmetu

Život Srba na Kosovu i Metohiji obilježen je konstantnim strahom, nesigurnošću i učestalim incidentima, a najnoviji slučajevi nasilja dodatno su uznemirili javnost i otvorili pitanje – postoji li zaštita za srpsku zajednicu.

Slučaj Miroslava Gudžića iz Dobrotina, koji je nedavno pretučen u Domu zdravlja u Donjoj Gušterici, uz napad i na medicinsku sestru koja je pokušala da ga zaštiti, prema ocjenama sagovornika, najbolje oslikava uslove u kojima Srbi danas žive. Nakon, kako se navodi, bezazlenog saobraćajnog incidenta, grupa Albanaca pratila je Gudžića do zdravstvene ustanove, gdje je brutalno napadnut.

Najviše zabrinjava činjenica da, prema dostupnim informacijama, za ovaj napad niko nije odgovarao.

„Ničim ih nisam izazvao, napali su me i prebili samo zato što sam Srbin“, izjavio je Gudžić iz bolničkog kreveta.

Ovaj incident nije usamljen. Samo mjesec i po ranije, na prelazu Bela Zemlja, napadnut je Bojan Zdravković iz srpske enklave Paralovo. Kako se navodi, on je pretučen, vezan lisicama i vrijeđan dok je pokušavao da objasni da ide po ljekove za bolesnog oca. Ni u ovom slučaju nema informacija o sankcijama za odgovorne.

Prema podacima za 2025. godinu, na Kosovu i Metohiji zabilježeno je 137 etnički motivisanih incidenata, dok ih je u posljednje četiri godine bilo oko 700 – u prosjeku jedan svaki drugi dan.

Podsjeća se i na događaj iz januara 2023. godine u Gotovuši, kada je pripadnik tzv. KBS Azem Kurtaj pucao na grupu Srba i ranio dvojicu dječaka. Iako je prvobitno osumnjičen za pokušaj ubistva, slučaj je kasnije prekvalifikovan, a napadač se i dalje brani sa slobode.

Napadi, skrnavljenja i pritisci

Napadi na Srbe, prema svjedočenjima, uključuju fizičko nasilje, hapšenja, ali i skrnavljenje grobalja i vjerskih objekata. U februaru ove godine zabilježeno je i oskrnavljenje groba u okolini Lipljana, dok su u više navrata zabilježeni incidenti sa upadima u dvorišta i vrijeđanjem srpskog stanovništva.

Jedan od sagovornika, Srbin iz enklave južno od Ibra, koji je želio da ostane anoniman, opisuje svakodnevni život:

„To je naš život. Stalno razmišljamo da li će neko presresti nas ili našu djecu. Pazimo šta nosimo, šta govorimo, čak i da li ćemo progovoriti na srpskom jeziku na ulici. Sve može biti povod za napad.“

On ističe da su pritisci kontinuirani i da se manifestuju na različite načine – od fizičkog nasilja do pokušaja da se Srbi natjeraju da prodaju imovinu.

„Nema predaha, ni dana ni sata. Prepušteni smo sami sebi. Nema presuda za napade na nas. Albanci su se posljednjih godina dodatno osilili“, kaže sagovornik.

Strah od hapšenja i pravna nesigurnost

Pored fizičkih napada, poseban problem predstavlja i pravna nesigurnost. Prema podacima Fonda za humanitarno pravo iz Prištine, tokom prošle godine vođeni su postupci protiv 154 osobe srpske nacionalnosti zbog navodnih ratnih zločina.

Tokom 2025. godine podignuto je 15 novih optužnica, a izrečeno deset presuda, dok su početkom 2026. osuđeni Srđan Lazović, Mahmud Alidemaj, Duško Arsić, Zoran Kostić i Dragan Milović.

Sagovornik ističe da među Srbima vlada osjećaj stalne prijetnje:

„Danas nema Srbina koji ne strahuje od hapšenja. Dovoljna su dva svjedoka i dvije izjave da završite na dugogodišnjoj robiji. Savjest vam ništa ne znači.“

Bez odgovora na ključno pitanje

Dok se incidenti nastavljaju, a reakcije institucija izostaju ili su nedovoljne, među Srbima na Kosovu i Metohiji ostaje osjećaj napuštenosti i neizvjesnosti.

„Pitamo se ima li sile koja nas može zaštititi od ovog života u strahu. Za sada – odgovora nema“, zaključuje sagovornik.