Petrović o ulozi Vatikana u svjetskoj geopolitici: Uvijek su zainteresovani za zaštitu Hrišćanstva, tako se postavljaju i sada na Bliskom Istoku ali i na Kosovu i Metohiji

Naučni saradnik Instituta za evropske studije, politikolog i doktor nauka Rajko Petrović gostovao je u Podkastu Rubikon i tom prilikom dao svoju geopolitičku analizu u svijetlu Balkana ali i aktuelnih svjetskih sukoba i tektonskih poremećaja.

Petrović je na početku komentarisao geopolitički slučaj Vatikana, najmanje države na svijetu. On je kazao da je pitanje Vatikana uvijek zanimljivo ne samo sa vjerskog aspekta već i po međunarodnim odnosima.

„To je država koja je najmanja na svijetu ali volim da kažem da je to mala ali velika zemlja. Njihov uticaj na globalne tokove je izuzetan, ne samo kada je riječ o čistim geopolitičkim temama. To je i dalje jedna od najbrojnijih konfesija na svijetu, dakle Rimokatolicizam. Postoje ljudi koji smatraju da je uticaj Vatikana globalno značajno opao nakon čuvenog Drugog vatikanskog koncila, da je masonerija uspjela da preuzme primat u zakulisnim radnjama, međutim, ja sam sklon mišljenju da su oni i dalje važna globalna sila koja je itekako involvirana u sukobe i u Ukrajini i na Bliskom Istoku“, naveo je Petrović.

Dodao je da su oni angažovani na pacifikaciji situacije a kada govori o Bliskom Istoku, Petrović je mišljenja da oni posreduju da što prije prestanu sukobi jer je tamo za njih Sveta Zemlja.

„A kada je riječ o Ukrajini, Vatikan je još prošle godine ponudio da bude direktni posrednik u pregovorima između Ukrajine i Rusije. Zelenski se zahvalio, a Lavrov je odbacio takav predlog smatrajući da taj rat između dvije pravoslavne zemlje- da Vatikan ne treba da bude medijator i da posreduje u pregovorima. Velike količine novca Vatikan usmjerava u Ukrajinu za pomoć unesrećenima. Rekao bih da novi papa samo nastavlja politiku pape Franciska i bez sumnje je Vatikan na globalnom nivou najpotcjenjenija sila koja ima uticaj. Ako pogledamo činjenicu da je prvi put u istoriji papa Amerikanac, treba pomenuti i da je peta zemlja po broju Rimokatolika SAD. Mi tamo imamo potpredsjednika SAD-a Džej Di Vensa koji je odrastao u protestantskoj porodici ali prešao u Rimokatolicizam i poslednji je državnik koji je razgovarao sa papom Franciskom“, naveo je on.

Dodao je da je Vatikan itekako aktivan i u SAD-u.

„Vatikan je institucija koja oko 2.000 godina radi u kontinuitetu. Ima iskustva u svim djelovima svijeta. Veliki broj zemljišta širom svijeta je u njihovom vlasništvu, imaju vrlo sofisticiranu diplomatiju. Vjernici Rimokatoličke crkve će uzeti u obzir šta Vatikan kao država govori tako da je njihova moć objektivna. Ali vi ako pogledate dešavanja na našem prostoru prilikom raspada Jugoslavije vi sada imate javna svjedočenje Željka Kekića, jednog od osnivača Hrvatske obavještajne službe koji kaže da je moderna Hrvatska nastala zahvaljujući Franji ali ne Tuđanu, već Franju Kuhariću, franjevačkom nadbiskupu, uticajnom čovjeku u Vatikanu. Vidjeli smo i kada je novi papa Lav XIV izašao da pozdravi vjernike, pored njega je bio kardinal monsinjor iz Sarajeva Vinko Purić. Vatikan je na ovim prostorima jako uticajan, to vidimo kroz te procese i jako je zainteresovan za sudbinu Hrišćanstva uopšte“, naveo je Petrović.

On je naveo da mnogi ljudi smatraju da je Vatikanu cilj da smanji broj pravoslavnih ili protestanata ali tamo gdje su hrišćanske zajednice koje god bili denominacije ugroženi od Islama ili neke druge religije, Vatikan je spreman da sarađuje sa njima.

A govoreći o pregovorima Beograda i Prištine kao i ulozi Vatikana u tom procesu Petrović navodi da je Vatikan prošao čudnu putanju kada je pitanje Kosova i Metohije.

„Od neke prećutne i indirektne podrške da se situacija odvija u pravcu da Albanci dobiju veći stepen samouprave do toga da je Vatikan jedna od zemalja koje ne priznaju nezavisnost Kosova. Brojne latinoameričke zemlje nisu priznale Kosovo jer je Vatikan bitno uticao da to ne bude. Od Brazila, kao najmnogoljudnije katoličke zemlje, pa preko Argentine, naravno i do Meksika. Mislim da na Kosovu i Metohiji svjedočimo ono o čemu sam maloprije pričao. Tamo gdje Vatikan vidi da je sveukupno hrišćansko nasleđe ugroženo, Vatikan ima za cilj da to odbrani“, naveo je Petrović.

Dodao je da će Vatikan uvijek biti prisutan na Balkanu.

„Zainteresovani su za procese u BiH i lobiraju za to da Hrvati dobiju svoj entitet i zbog toga je važno da i mi imamo odnose sa njima. Oni uvijek ne mogu biti idealni, postoje prepreke koje stvaraju veći ili manji stepen animoziteta u pravoslavnom stanovništvu, pogotovo u ulozi Vatikana za vrijeme Drugog svjetskog rata, i Alojzija Stepinca što je papa Francisko odbijao, međutim, znamo svi da je staro pitanje hoće li papa ikada posjetiti Srbiju, da su mnogi protiv toga… Ali tadašnji papa je posjetio Banjaluku 2003. godine u sklopu svoje posjete BiH pa to nije izazvalo identitetsku promjenu među Srbima u Republici Srpskoj“, naveo je Petrović.

Govoreći o politici Španije prema Kosmetu, Petrović navodi da je taj odnos prošao zanimljive faze.

„Španija je podržavala da se Albanci izbore za svoja prava 90-ih. Ona je jedna od zemalja NATO pakta koja je učestvovala u Agresiji na SRJ. Međutim, kasnije, Španija je bila među prvima koja je osudila etničko čišćenje srpskog stanovništva od strane Albanaca, osudila Martovski pogrom nad Srbima i koja je odbila da prizna nezavisnost tzv. Kosova. Španija ne priznaje i neće priznati Kosovo zbog jasnog spoljnopolitičkog principa čega se drži. Oni nikada neće priznati unilateralnu secesiju. Ukoliko bi Beograd to učinio, a neće, tada bi i Španija priznala Kosovo. Oni govore da ne mogu biti veći katolici od pape. Španci takođe ne prave prepreke za ulazak u EU, a takođe imamo još 4 zemlje EU koje ne priznaju Kosovo, Grčka, Kipar, Rumunija i Slovačka“, naveo je Petrović.

Dodao je da Španija ima svoj problem sa separatizmom ali i dodaje da mnoge evropske zemlje imaju problema sa potencijalnim secezionizmom.

„Mnogo je tu zemalja koje su priznale Kosovo pa im je to naudilo. Ali i ako bi Španija priznala Kosovo, to znači da Zapad ipak ne bi podržao Kataloniju u otcjepljenju. Ipak, oni su principijelni. Žele da spriječe raspad Španije jer su vidjeli šta se dogodilo na prostoru bivše Jugoslavije. Kada je riječ o ostatku EU po pitanju nezavisnosti tzv. Kosova, Španija ne može tu mnogo da uradi. Ali npr. kada se u utakmicama kvalifikacija nađu Španija i Kosovo, oni znaju kako da se odnose prema tvorevini“, naveo je Petrović.