Kopriva (Urtica dioica L.) je jedna od najljekovitijih biljaka i u narodnoj medicini primjenjuje se od drevnih vremena. Ipak, u zvaničnoj medicini još je uvijek nedovoljno zastupljena. Riječ je o biljci kompleksnog biohemijskog sastava, s veoma izraženim antioksidativnim svojstvima. U kulinarstvu predstavlja lisnato povrće multivitaminske i multimineralne vrijednosti, od kojeg se pripremaju vrlo ukusna jela. Za razliku od spanaća i zelja, ne sadrži toksičnu oksalnu kiselinu, stoga je bolje ove namirnice zamijeniti koprivom.
O širokoj rasprostranjenosti svjedoči i mnoštvo narodnih naziva: velika, obična, žara, pasja kupina itd.
Riznica vitamina i minerala
Prema botaničkoj klasifikaciji pripada porodici Urticaceae, koja obuhvata preko 1.000 vrsta. U flori našeg podneblja raste šest vrsta. Ova višegodišnja biljka sa žarnim dlačicama naraste i preko jednog metra. Cvjeta od juna do oktobra.
U narodnoj medicini za izradu ljekovitih preparata koristi se list, korijen i sjeme. List je pravi rudnik biološki vrijednih materija, sadrži dosta hlorofila, vitamina (K, C, B, B6, PP, E), karotenoida (beta-karoten i ksantofil), mineralnih materija (gvožđe, mangan, bakar), flavonoida, triterpena, sterola, etarskog ulja itd. Plod je bogat masnim uljem s visokim sadržajem linolne kiseline, sadrži i proteine, karotenoide, vitamin E itd.
Preparati na bazi koprive koriste se za liječenje slabokrvnosti, bolesti organa za varenje, prostate, reume, za regulaciju krvnog pritiska, za ublažavanje bolnih menstruacija, sniženje nivoa holesterola i šećera u krvi. Preporučuju se i za liječenje proliva, kamena u bešici, unutrašnjih i spoljašnjih krvarenja, groznice, tuberkuloze, bronhitisa, nesanice i nervoze. Primjenjuje se i za liječenje kožnih bolesti: ekcema, herpesa, akni, gljivica i protiv opadanja kose.
Jela od koprive se naročito preporučuju malokrvnim osobama, za oporavak poslije preležanih bolesti, u vitaminima siromašnoj ishrani, nakon dijeta za mršavljenje. Najpodesniji za upotrebu su nježni, mladi vrhovi biljke u svježem stanju. Za zimsku upotrebu mogu da posluže sušeni i na tamnom mjestu sačuvani suvi listovi koprive.
Za bolji rad jetre i žuči
Uz malo kulinarske vještine dobijaju se zdrava i jeftina jela. Kopriva reguliše rad organa za varenje, smanjuje bolove u želucu, poboljšava rad jetre, žuči i pankreasa.
Osobe koje imaju problema s alergijama prije upotrebe koprive treba da konsultuju svog ljekara.
Sakupljanje lista vrši se u proljeće, suši se u tankom sloju na sjenovitom i promajnom mjestu. Vađenje korijena se vrši u jesen ili rano u proljeće. Izvađeno korijenje treba oprati od nečistoća, isjeći na komade i sušiti na suncu. Osušen materijal čuvati zaštićen od vlage, svjetlosti i štetočina do godinu dana.
Gajenje – unosan posao
Gajenje ove biljke može biti veoma unosan posao s obzirom na to da tržište ima sve veće potrebe za koprivom i da joj za uspjevanje prija naše podneblje. Iako raste u prirodi, preporučuje se plantažiranje zbog sve većih potreba industrije za sirovinama iz ove biljke.
Gajenje koprive je malo poznato. Ljudi je obično beru za svoje potrebe na mjestima gdje ona raste samoniklo. Nažalost, poljoprivrednici je često vide kao korov i smetnju na poljima. Međutim, kopriva ima potencijal da postane komercijalna gajena biljka na raznim tržištima.
Kopriva je umjerenih zahtjeva prema uslovima gajenja. Bolje uspijeva kada ima puno svjetlosti i toplote. Ipak, može se uspješno proizvoditi i berba će biti zadovoljavajuća i ako se gaji na sjenovitim mjestima. U fazi mirovanja podnosi temperature ispod nule.
Gaji se kao višegodišnji usev, tako da ne ulazi u klasičan plodored. Dobri predusevi su joj jednogodišnje mahunarke i đubrene okopavine. Prilikom zasnivanja zasada treba voditi računa da na izabranoj parceli nema mnogo korova, jer mogu predstavljati ozbiljan problem pri izvođenju mjera njege i kosidbi. Pri osnovnoj obradi zemljišta treba da se unese što više stajnjaka. Kopriva je veliki potrošač hraniva. Razmnožava se direktnom sjetvom sjemena ili sadnjom rasada. Sjeme je dosta sitno, te se preporučuje proizvodnja rasada.
Zasad u prvoj godini daje mali prinos jer se biljke sporo razvijaju, pun rod očekuje se u drugoj i narednim godinama.
Košenje se izvodi kada biljke dostignu visinu oko 30 centimetara, odnosno dok su još mlade. Svako naredno košenje obavlja se kada biljke porastu da se mogu kositi, ali ne dozvoliti da biljke razviju stabljiku. U toku vegetacione sezone može se izvesti od 6 do 10 otkosa. Sušenje listova i herbe može se obaviti prirodnim putem ili u sušarama na temperaturi 40–50 stepeni bez prisustva svjetlosti. Osušeni materijal treba čuvati u papirnim vrećama zaštićen od vlage, svjetlosti i štetočina. Za preradu može se koristiti i korijen i sjeme. Vađenje korijena vrši se na kraju druge godine.
Dobra i na trpezi
ČORBA
Potrebno je: 400 g koprive,
40 g ulja, glavica crnog luka,
30 g brašna,
200 g kiselog mlijeka,
100 g kajmaka,
2 jaja,
1 kg goveđih kostiju,
malo slanine,
so
Oprati i obariti teleće ili goveđe kosti. Očistiti, oprati, obariti i pasirati koprivu. U šerpu na šporetu dodati ulje, brašno i luk, kad se zaprška uprži, spustiti pasiranu koprivu i naliti supom u kojoj su se kuvale kosti, malo suve slanine isjeći na sitne kocke, ispržiti je da porumeni i dodati čorbi. Slanina će čorbi dati bolji ukus. Posoliti je, pobiberiti i ostaviti da vri sa zaprškom i slaninom najmanje pola sata. Zatim začiniti čorbu kajmakom, kiselim mlijekom i jajima. Posoliti po ukusu.
PIRE
Potrebno je:
1 kg koprive,
40 g maslaca,
40 g brašna,
½ l mlijeka,
100 g kajmaka,
glavica crnog luka,
3 čena bijelog luka,
malo bibera,
so
Koprivu očistiti i oprati u nekoliko voda. U lonac sipati 4 litra vode i ostaviti da provri, zatim koprivu spustiti u vodu. Kuvati samo nekoliko minuta, zatim ocijediti, a potom pasirati. U šerpu staviti maslac, kajmak i brašno, kad se brašno uprži, dodati strugani crni i bijeli luk. Dobro promiješati i pasiranu koprivu spustiti da se prži u zapršci. Potom naliti mlijeko i paziti da kopriva ne bude ni suviše rijetka ni gusta. Posoliti po ukusu i dodati malo bibera.
ŠNICLE
Potrebno je:
1 kg koprive (samo listovi),
½ kg pirinča,
glavica crnog luka,
3 čena bijelog luka,
2 jaja,
ulje,
so,
malo prezli i peršunovog lista
Koprivu očistiti, oprati, obariti i ocijediti. Odvojeno obariti i ocijediti pirinač. Propustiti listove koprive, crni i bijeli luk, pirinač zajedno kroz mašinu za mljevenje mesa, posoliti, pobiberiti, dodati jaja, prezle i sitno sjeckani peršunov list. Sve ovo dobro sjediniti. Posuti dlanove brašnom i od ove smjese praviti šnicle. Pržiti ih na vrelom ulju.
(POLITIKA)
