Dok su oči Sjedinjenih Američkih Država uprte u Iran, Severna Koreja koristi situaciju kako bi ubrzala svoj vojni program i ojačala nuklearne kapacitete, upozoravaju analitičari.
Od početka rata, koji je izbio nakon američko-izraelskih napada na Iran 28. februara, Pjongjang je izveo pet lansiranja projektila, od čega četiri u aprilu, što je mjesečni rekord od januara 2024. godine, prema podacima agencije AFP.
Za analitičare sa kojima je AFP razgovarao, to je znak da Severna Koreja želi da pokaže snagu u trenutku kada su odnosi moći i pravila uzdrmani sukobima, posebno onim na Bliskom istoku.
„Trenutni globalni bezbjednosni poredak pretvorio se u ‘zonu bez zakona’ u kojoj važeće međunarodne norme više ne funkcionišu. Severna Koreja koristi taj vakuum kako bi dovršila svoj nuklearni arsenal“, rekao je za AFP Lim Eul-čul, stručnjak za tu zatvorenu zemlju sa južnokorejskog univerziteta Kjungnam.
To ubrzanje počelo je ubrzo nakon kongresa vladajuće partije sazvanog u februaru radi definisanja nacionalnih smjernica. Tajming sugeriše da Pjongjang želi da „istakne konkretan napredak“ svojih vojnih sposobnosti, rekao je za AFP Hong Min, istraživač sa Korejskog instituta za nacionalno ujedinjenje.
Tokom tog skupa, koji se održava svakih pet godina, lider Kim Džong Un ponovo je potvrdio da je nuklearni status njegove zemlje „nepovratan i trajan“. Severna Koreja istrajava u tvrdnji da njeni vojni programi imaju za cilj da odvrate svaki pokušaj svrgavanja vlasti, plan koji decenijama pripisuje Sjedinjenim Američkim Državama.
Nedavni sjevernokorejski testovi uključivali su balističke rakete, vrstu naoružanja pod sankcijama, kao i protivbrodske krstareće rakete i taktičke rakete sa kasetnom municijom.
„Idealan trenutak“
Analitičari primjećuju određeni tehnički napredak i sve veće ovladavanje oružjem dvostruke namjene, konvencionalnim i nuklearnim. Lim je naglasio da se čini da je Severna Koreja u stanju da koristi minijaturizovane nuklearne bojeve glave i sprovodi „napade zasićenja“, kojima je cilj da nadvlada neprijateljske sisteme presretanja velikom količinom projektila.
„Režim smatra da je ovo idealan trenutak za ubrzanje ofanzivnog odvraćanja i paralelni razvoj konvencionalnih i nuklearnih snaga, dok su Sjedinjene Američke Države zaokupljene Bliskim istokom“, dodao je.
Pjongjang osudio napad na Iran
Pjongjang je osudio američke napade na Iran, nazivajući ih „gangsterskim“ manevrima. Međutim, čini se da sjevernokorejska vlada nije pritekla u pomoć Teheranu isporukom oružja, kao što je to učinila Rusiji u ratu protiv Ukrajine. Takođe nije direktno kritikovala Donalda Trampa, sa kojim se Kim Džong Un sastao tri puta.
Tramp bi trebalo u maju da posjeti Kinu, a ponovo se pojavila i mogućnost četvrtog samita sa Kim Džong Unom, iako posljednji Trampov pokušaj približavanja, u oktobru tokom turneje po Aziji, nije dao rezultate. Pjongjang je ponovio da je njegova denuklearizacija, koju zahtijeva Vašington, isključena.
Neefikasne sankcije
Svojom vojnom dinamikom Severna Koreja takođe nastoji da pokaže čvrstinu i rezultate svog savezništva sa Rusijom, koja joj je pružila ekonomsku i tehničku pomoć u zamjenu za slanje sjevernokorejskih vojnika u borbe u Ukrajini.
„Riječ je o pokušaju demonstracije da u Rusiji ima moćnog saveznika uprkos pritisku Sjedinjenih Američkih Država i Kine, čime sankcije de fakto postaju irelevantne“, rekao je Lim.
Tokom nedavnih susreta na visokom nivou otvoren je prvi drumski most između dvije zemlje i obilježen početak izgradnje „bolnice prijateljstva“ u sjevernokorejskom gradu Vonsanu. Sjevernokorejski ambasador u Moskvi navodno je čak razgovarao o mogućoj poljoprivrednoj saradnji u ukrajinskoj oblasti Herson, koju kontroliše Rusija.
„Sjeverna Koreja je jedna od rijetkih zemalja koja se ne bi plašila angažmana u okupiranoj Ukrajini i obje strane izvlače korist iz takve situacije“, objasnio je Fjodor Terticki, stručnjak za Severnu Koreju sa Korejskog univerziteta u Seulu.
