SUMNJE U FINANSIJSKI HAOS U GIMNAZIJI: Dokumenti iz vremena DPS-a ukazuju na sporne isplate, potpise i tokove novca! (FOTO)

Organizacija Alternativa Crna Gora saopštila je da je u posjedu dokumentacije koja, kako navode, ukazuje na moguće nepravilnosti u finansijskom poslovanju JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ u Podgorici, u periodu dok je tom ustanovom rukovodila tadašnja direktorica Zoja Bojanić Lalović.

Prema njihovim tvrdnjama, prvi dokument koji je predstavljen javnosti izaziva sumnju u način vođenja administracije. Kako navode, na ugovoru o djelu ne postoji uredan djelovodni broj, već oznake koje, po njihovom tumačenju, upućuju na mogućnost da su pojedini akti evidentirani mimo standardnih procedura.

Alternativa tvrdi da u dokumentaciji kojom raspolaže postoje i dodatni elementi koji zahtijevaju provjeru nadležnih institucija. Među njima su, kako navode:
• sporni potpisi na pojedinim ugovorima o djelu,
• isplate dnevnica za događaje za koje se, kako tvrde, sumnja da nijesu održani,
• podizanje gotovine sa računa škole bez jasnog opravdanja,
• akumulirani dug u iznosu od više desetina hiljada eura,
• kao i transakcije koje, prema njihovim riječima, zahtijevaju detaljnu finansijsku kontrolu.

Posebnu pažnju, kako ističu, izazivaju i navodi o mogućim političkim i nenamjenskim troškovima. Alternativa tvrdi da postoje indicije o uplatama i članarinama povezanim sa političkim subjektima, kao i o troškovima goriva u periodu kada škola nije radila, uključujući i navodnu upotrebu van Podgorice.

Takođe, pominju se i sumnje u vezi sa donacijama i sredstvima namijenjenim obrazovanju, uključujući plaćanja za dodatno školovanje i druge izdatke koji, prema njihovim tvrdnjama, nijesu imali jasnu namjenu u okviru djelatnosti ustanove.

Iz Alternative poručuju da će u narednom periodu objavljivati dodatnu dokumentaciju i detalje, uz poziv nadležnim organima da ispitaju sve navode i utvrde eventualnu odgovornost.

Ovaj slučaj, ukoliko se navodi potvrde, otvara šire pitanje upravljanja javnim ustanovama i kontrole trošenja budžetskih sredstava. Ujedno postavlja i ključno pitanje – da li su obrazovne institucije u pojedinim periodima korišćene suprotno svojoj osnovnoj namjeni.