Danska, zemlja koja važi za svjetskog šampiona klimatskih ambicija, suočava se sa neočekivanim otporom. Ruralni dijelovi zemlje poručuju: „da žitnim poljima; ne gvozdenim poljima!“
Kako prenosi Gardian, termin Jernmarker (gvozdena polja) proglašen je za dansku riječ godine, nakon što je talas nezadovoljstva solarnim panelima počeo da utiče na lokalne izbore i zaustavlja milionske projekte.
Danska danas proizvodi čak 90% električne energije iz obnovljivih izvora, a udio solara je skočio sa 4% u 2021. na 13% u 2025. godini. Međutim, cijena tog uspjeha je vizuelna i socijalna transformacija sela. Stanovnici malih mjesta odjednom su se našli okruženi kilometrima silicijuma i metala.
„Solarni paneli su postali simbol političke elite koja želi zelenu tranziciju, ali ih nije briga šta se dešava sa selom, jer oni tamo ne žive“, kaže Mads Fuglede iz partije Danskih demokrata. Poruka je jasna: nismo protiv tehnologije, ali stavljajte panele na krovove u gradovima, a ne na plodnu zemlju.
Otpor nije samo retorički. Čak i na ostrvu Samsø, prvom svijetu koji je postao potpuno energetski nezavisan zahvaljujući obnovljivim izvorima, lokalni odbornici su nedavno odbili projekat novog solarnog parka. U opštinama Køge i Viborg, projekti su otkazani ili drastično srezani pod pritiskom građana koji dronovima snimaju svoje kuće „opkoljene“ panelima.
Pored estetskog i političkog otpora, postoji i dublji problem: kanibalizacija profita. Zbog ogromne količine solarne energije proizvedene u istim sunčanim satima, cijene struje u Danskoj sve češće postaju negativne. Investitori gube novac jer mreža ne može da apsorbuje višak, dok elektrifikacija industrije i transporta ne prati taj rast.
Ovaj Gardianov izvještaj pokazuje da energetska tranzicija nije jednostavno pitanje postavljanja solarnih panela. Solarne farme imaju svoje prednosti, ali i ozbiljne mane: ogromnu površinu koju zauzimaju i prateću infrastrukturu za skladištenje i balansiranje energije.
Otpor prema solarnim farmama je skorašnji fenomen, ali otpor prema vetroturbinama postoji već duže vrijeme i zabilježen je i u kinematografiji, primjerice u filmu Zveri reditelja Rodriga Sorogojena iz 2022. godine.
Zbog svega toga, važno je otvoriti ozbiljnu javnu raspravu kako bi građani mogli adekvatno da se pozicioniraju prema pitanjima energetike i energetske tranzicije.
(Nuklearna Perspektiva)
