Više od 400 miliona ljudi širom svijeta pati od alergijskog rinitisa – upale nosnih prolaza izazvane reakcijom na alergene u vazduhu. Kada je sezonski, kao kod reakcije na polen, alergijski rinitis naziva se polenska groznica. Ovo stanje može ozbiljno da utiče na kvalitet života i povećava rizik od respiratornih infekcija i razvoja astme.
Za razliku od lijekova koji samo ublažavaju simptome, alergena imunoterapija (AIT) može da promijeni tok bolesti. Ova terapija „uči“ tijelo da manje reaguje na alergene, smanjujući simptome i čak sprječavajući napredovanje polenske groznice u astmu.
Tradicionalne injekcije alergena, poznate još od pedesetih godina, dokazano ublažavaju simptome, ali nosile su rijetke, ali ozbiljne rizike poput anafilakse. Zbog toga je razvijena sublingvalna terapija – stavljanje kapi alergena ispod jezika. Ispitivanja su pokazala da je ova metoda sigurna, efikasna i mnogo manje rizična od injekcija.
Kapi se uzimaju svakodnevno između osam i 16 sedmica prije početka sezone polena, a terapija se nastavlja tri godine. Dugoročna istraživanja pokazuju da efekti terapije mogu trajati i dvije godine nakon završetka liječenja. Sublingvalna imunoterapija je trenutno odobrena za alergije na grinje, polen ambrozije i polen trava.
AIT ne samo da ublažava simptome nego može spriječiti pojavu astme kod djece. U jednoj studiji, djeca koja su primala sublingvalne kapi imala su 29% manju vjerovatnoću razvoja simptoma astme u odnosu na grupu sa placebom.
Međutim, pacijenti sa teškom ili nekontrolisanom astmom možda ne mogu primati ovu terapiju, a u takvim slučajevima biološki lijekovi mogu biti opcija. Oni smanjuju inflamatorni odgovor, ali ne izazivaju dugoročnu remisiju bolesti kao imunoterapija.
Stručnjaci preporučuju kombinaciju terapije i smanjenja okidača:
- Nazalni sprejevi sa antihistaminicima ili kortikosteroidima
- Zatvoreni prozori i prečistači vazduha
- Naočare ili maske pri izlasku napolje
- Pranje ruku, lica i tuširanje po dolasku kući
Takođe, važno je započeti liječenje prije početka sezone i primjenjivati terapiju dosljedno, kako bi se spriječili napadi i dugoročno poboljšao kvalitet života.
„Imamo veoma efikasne tretmane za većinu pacijenata,“ napominje prof. dr Stiven Darem, „problem je u tome što se alergija često trivijalizuje, a ljudi ne znaju kako da je pravilno liječe.“
(RTS)
