Rak debelog crijeva jedan je od najčešćih karcinoma u svijetu, a stručnjaci ističu da ishrana igra važnu ulogu u njegovoj prevenciji. Redovno konzumiranje povrća iz porodice kupusnjača može pomoći u smanjenju rizika, jer sadrže snažne biljne spojeve koji štite ćelije i smanjuju upalne procese u organizmu.
Među najkorisnijim namirnicama izdvajaju se Brokoli, Kelj, Kupus i Karfiol, koji su bogati nutrijentima i antioksidansima.
Brokoli je posebno cijenjen zbog visokog sadržaja glukozinolata – spojeva koji u organizmu prelaze u izotiocijanate, supstance sa snažnim antioksidativnim i protivupalnim djelovanjem.
Prema podacima portala Health, analiza 17 studija pokazala je da osobe koje konzumiraju najviše kupusnjača imaju oko 17 odsto manji rizik od razvoja raka debelog crijeva u odnosu na one koji ih rijetko jedu. Najizraženiji zaštitni efekat zabilježen je kod dnevnog unosa od 20 do 40 grama, što odgovara približno četvrtini do pola šolje.
Osim toga, brokoli je bogat vlaknima i vitaminom C. Samo jedna šolja sirovog brokolija može obezbijediti čak 90 odsto dnevnih potreba za vitaminom C, nutrijentom poznatim po snažnim antioksidativnim svojstvima.
Karfiol takođe može doprinijeti smanjenju rizika od raka debelog crijeva zahvaljujući visokom sadržaju glukozinolata, flavonoida i fenolnih kiselina. Ova namirnica je bogata i vlaknima, vitaminom C i folatima, koji imaju važnu ulogu u zaštiti organizma.
Jedna šolja karfiola obezbjeđuje oko 15 odsto preporučenog dnevnog unosa folata, a istraživanja pokazuju da veći unos ovog nutrijenta može smanjiti rizik od razvoja raka debelog crijeva.
Kupus sadrži brojne biljne spojeve koji mogu imati zaštitni efekat protiv različitih vrsta raka. Posebno se izdvaja crveni kupus koji je bogat antocijanima – pigmentima sa snažnim antioksidativnim i protivupalnim djelovanjem. Analiza studija pokazala je da osobe koje jedu najviše kupusa imaju oko 24 odsto manji rizik od raka debelog crijeva.
Kelj je još jedno vrijedno lisnato povrće iz ove porodice. Bogat je vlaknima, glukozinolatima i karotenoidnim antioksidansima poput beta-karotena, luteina i zeaksantina, koji pomažu u zaštiti ćelija i smanjenju upalnih procesa u organizmu.
Iako su kupusnjače veoma zdrave, kod nekih ljudi mogu izazvati probavne smetnje poput nadutosti, gasova ili dijareje. Razlog je prisustvo FODMAP ugljenih hidrata koje probavni sistem teže razgrađuje.
Kuvanje može smanjiti njihov sadržaj, pa se preporučuje postepeno uvođenje ovih namirnica u ishranu kako bi se vidjelo kako organizam reaguje.
Takođe, pojedine kupusnjače poput kelja sadrže spojeve poznate kao goitrogeni, koji u velikim količinama mogu uticati na funkciju štitne žlijezde. Ipak, umjerena konzumacija smatra se bezbjednom za većinu ljudi.
Stručnjaci savjetuju da odrasle osobe dnevno unesu dvije do tri šolje raznovrsnog povrća, među kojima bi trebalo da budu i kupusnjače. One se mogu dodavati u salate, supe ili kao prilog glavnim jelima.
Ipak, zdrava ishrana je samo jedan dio prevencije. Redovni pregledi, uključujući kolonoskopiju, održavanje zdrave tjelesne težine, fizička aktivnost i izbjegavanje pušenja takođe imaju važnu ulogu u smanjenju rizika od razvoja raka debelog crijeva.
(B92)
