Svjetski dan borbe protiv gojaznosti obilježava se danas, 4. marta, s ciljem podizanja svijesti o sve većoj rasprostranjenosti gojaznosti, boljeg razumijevanja njenih uzroka i posljedica, kao i poziva na hitnu akciju svih sektora društva u rješavanju ovog ozbiljnog javnozdravstvenog problema.
Ovogodišnji slogan glasi: „Osam milijardi razloga za borbu protiv gojaznosti“, ukazujući na globalne razmjere problema koji pogađa gotovo svakog osmog stanovnika planete.
Prema podacima Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, danas skoro milijardu ljudi u svijetu ima prekomjernu težinu, a procjene ukazuju da bi taj broj do 2035. godine mogao biti i četiri puta veći ukoliko se ne preduzmu sistemske mjere.
Posebno zabrinjava rast gojaznosti među djecom. Dok je 1975. godine svega četiri odsto djece školskog uzrasta imalo prekomjernu težinu, 2022. godine taj procenat iznosi čak 20 odsto. Najizraženiji porast bilježi se u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Više od 400 miliona djece i adolescenata širom svijeta ima prekomjernu težinu, a mnoga od njih suočavaju se istovremeno i sa problemom neuhranjenosti. Stručnjaci upozoravaju da gojazna djeca najčešće postaju gojazni odrasli, čime se značajno povećava rizik od razvoja hroničnih nezaraznih bolesti, uključujući bolesti srca, dijabetes i hipertenziju. Sve češće se simptomi ovih bolesti bilježe i kod najmlađih.
Gojaznost, upozoravaju stručnjaci, ne predstavlja samo zdravstveni, već i ozbiljan ekonomski i socijalni teret za pojedince, porodice i društvo u cjelini.
Prema najnovijem izvještaju organizacije World Obesity Federation, bez hitnih i odlučnih mjera više od 220 miliona djece moglo bi biti gojazno do 2040. godine.
U izvještaju se navodi da je 2025. godine oko 180 miliona djece širom svijeta već bilo gojazno, dok projekcije pokazuju da bi do 2040. godine čak 227 miliona djece i adolescenata uzrasta od pet do 19 godina moglo biti gojazno, a više od pola milijarde njih imalo bi prekomjernu tjelesnu težinu.
To bi značilo da bi najmanje 120 miliona djece školskog uzrasta pokazivalo rane znake hroničnih bolesti povezanih sa povišenim indeksom tjelesne mase (BMI). Gojaznost se definiše kao BMI 30 ili više, dok se prekomjerna težina označava vrijednošću iznad 25.
Prema podacima iz izvještaja, u Sjedinjenim Američkim Državama 27 miliona mladih ima povišen BMI, u Kini 62 miliona, a u Indiji 41 milion. U Velikoj Britaniji oko 3,8 miliona djece ima prekomjernu težinu ili gojaznost, što je među najvišim stopama u Evropi.
Regionalni savjetnik za ishranu, fizičku aktivnost i gojaznost pri World Health Organization za Evropu ocijenio je da je gojaznost kod djece „neuspjeh okruženja“ i pozvao na obavezna ograničenja tržišta, jasnije označavanje proizvoda i snažnije javne politike.
Stručnjaci ističu da prevencija gojaznosti zahtijeva sveobuhvatan i sistemski pristup – od promocije zdravih stilova života od najranijeg uzrasta, preko dostupne zdravstvene zaštite, do smanjenja stigmatizacije osoba koje žive sa gojaznošću.
Među preporučenim mjerama su uvođenje poreza na proizvode sa visokim sadržajem šećera, ograničavanje reklamiranja brze hrane, posebno u terminima kada djeca gledaju televiziju, kao i podsticanje fizičke aktivnosti kroz obrazovni sistem i lokalne zajednice.
U okviru programa promocije i prevencije, Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ od 2002. godine sprovodi kontinuirane edukacije o pravilnoj ishrani, posebno namijenjene osjetljivim grupama stanovništva, kroz predavanja, radionice i zdravstveno-promotivne kampanje.
Stručnjaci poručuju da gojaznost kod djece nije neizbježna, ali da bez hitne reakcije država i društva u cjelini, projekcije ukazuju na ozbiljne zdravstvene i ekonomske posljedice u decenijama koje dolaze.
(RTV)
