Jedno od najčešćih dermatoloških stanja na svijetu je dermatofitoza, površinska gljivična infekcija koju izazivaju dermatofiti – gljivice iz rodova Trichophyton, Microsporum i Epidermophyton. Ovi mikroorganizmi hrane se keratinom, proteinom koji je osnovna komponenta kože, kose i noktiju.
Procjenjuje se da infekcija pogađa između 20 i 25 odsto svjetske populacije u bilo kom trenutku. Iako obično nije opasna po život, može biti veoma neprijatna, narušiti kvalitet života i lako se širiti zbog visoke zaraznosti.
Dermatofiti se prenose:
direktnim kontaktom sa zaraženom osobom
kontaktom sa zaraženim životinjama (najčešće mačkama i psima)
indirektno, preko kontaminiranih predmeta poput peškira, odjeće, češljeva, posteljine ili sportske opreme
iz vlažnih i toplih prostora poput svlačionica, bazena, tuševa i sauna
Rizik povećavaju prekomjerno znojenje, uska i nepropusna odjeća, oslabljen imunitet (npr. kod dijabetesa ili autoimunih bolesti), kao i bavljenje kontaktnim sportovima.
Simptomi zavise od dijela tijela koji je zahvaćen:
Tinea corporis – crveni, prstenasti osip sa ljuskavim ivicama i svjetlijim centrom.
Tinea pedis (atletsko stopalo) – svrab, peckanje i ljuštenje kože između prstiju.
Tinea cruris – crveni osip u predjelu prepona.
Tinea capitis – infekcija kože glave, može izazvati opadanje kose i bolne, gnojne promjene (kerion).
Onikomikoza (tinea unguium) – zadebljani, krti, žućkasti ili bjeličasti nokti.
Ako primijetite uporan osip koji se širi, ljušti ili izaziva jak svrab – vrijeme je za pregled kod ljekara.
Posljednjih godina stručnjaci upozoravaju na porast sojeva otpornih na standardne antifungalne lijekove. Problem je prvi put prijavljen u Indiji, gdje se soj Trichophyton mentagrophytes pokazao izrazito otpornim na terapiju, a slučajevi su sada zabilježeni i u Evropi, Africi i Americi.
Neodgovarajuća upotreba antifungalnih i kortikosteroidnih krema, posebno samoinicijativno liječenje, doprinosi razvoju otpornosti i pogoršanju infekcije (tzv. tinea incognito).
Dijagnoza počinje kliničkim pregledom, ali se često potvrđuje:
mikroskopskim pregledom uzorka kože ili nokta uz pomoć KOH rastvora
pregledom pod Vudovom lampom (kod sumnje na infekciju vlasišta)
gljivičnom kulturom, koja omogućava preciznu identifikaciju uzročnika
Blage infekcije kože najčešće se liječe lokalnim antifungalnim kremama (klotrimazol, mikonazol, terbinafin) tokom dvije do četiri sedmice. Terapiju je važno nastaviti najmanje sedmicu dana nakon povlačenja simptoma kako bi se spriječio povratak bolesti.
Teže infekcije, naročito one koje zahvataju vlasište ili nokte, zahtijevaju oralnu terapiju koju propisuje ljekar, a liječenje može trajati i nekoliko mjeseci.
Prevencija je ključna:
održavajte kožu suvom i čistom
nosite prozračnu odjeću i udobnu obuću
ne dijelite lične predmete
nosite papuče u javnim tuševima i svlačionicama
redovno perite posteljinu i peškire na visokoj temperaturi
Ako imate kućne ljubimce, obratite pažnju na promjene na njihovoj koži i dlaci i po potrebi se obratite veterinaru.
Stručnjaci poručuju – iako infekcija djeluje bezazleno, može biti uporna i veoma zarazna. Pravovremena dijagnoza i pravilna terapija su najbolja zaštita.
(B92)
