Vjernici danas slave praznik posvećen Svetom Meletiju. On je cijeli život posvetio borbi protiv Arijeve jeresi, ogorčene rasprave o tumačenju prirode Isusa Hrista i Svetog pisma koja je trajala decenijama tokom 4. vijeka. Bio je arhiepiskop u Jermeniji, i često je morao da se povlači kada bi jeretici osnažili, da bi se potom vraćao na svoju poziciju kada bi pravoslavci uspjeli da povrate snagu i nastavljao borbu. Jedna od poznatih priča kaže da je, dok je propovijedao u crkvi, njegov sopstveni đakon, skriveni jeretik, pokušao da mu zatvori usta šakom, pa je Sveti Meletije besjedu nastavio gestovima, pokazujući svoju odlučnost i posvećenost vjeri.
Osim borbe protiv Arijevaca, Sveti Meletije je imao ključnu ulogu u jačanju i oblikovanju drugih velikih svetitelja. Na II vaseljenskom saboru postavio je Grigorija Bogoslova za carigradskog patrijarha, zađakonio Vasilija Velikog i krstio Jovana Zlatousta, čime je ostavio neizbrisiv trag u hrišćanskoj istoriji.
Umro je 381. godine, a njegove mošti su prenete u Antiohiju, u današnjoj Turskoj. Sveti Meletije se danas smatra zaštitnikom pravdoljubivih i časnih ljudi koji istrajno brane svoja uvjerenja jer znaju da su ispravna. Vjeruje se da oni koji postupaju po pravdi i moralnosti uz pomoć Svetog Meletija dobijaju blagoslov i zaštitu.
Vjernici se mole Svetom Meletiju kada su suočeni sa nepravdom ili progonstvom zbog svojih stavova:
„Istina stvari objavi te stadu tvome kao pravilo vjere, obrazac krotosti i učitelja uzdržanja. Zbog toga si smirenjem stekao visoke počasti, a siromaštvom bogatstva: Oče Meletije, moli Hrista Boga da spase duše naše.“
Njegov život i djela ostaju trajni podsjetnik na važnost istrajavanja u vjeri, pravdi i moralnosti, kao i na snagu koju pravedni mogu pronaći kroz postojanost i blagoslov svetitelja.
(Kurir.rs)
