1437 – Škotskog kralja Džejms I Škotski ubili su zaverenici, sprečivši njegov pokušaj da smanji uticaj visokog plemstva na državne poslove. Na presto Škotske stupio je 1406., ali je stvarno vladao od 1424. kada su ga Englezi pustili iz zatvora. Ojačao je kraljevsku vlast, posebno u sudstvu i upravi, što je izazvalo otpor plemstva i na kraju ga koštalo prestola i života. Pretpostavlja se da je autor poeme Kraljevska knjiga.
1513 – Umro je papa Julije II, izvorno sveštenik Đulijano dela Rovere. Vladao je od 1503. do smrti 1513. Bio je veliki pokrovitelj umjetnosti, naručio je Mikelanđelu Buonarotiju freske u Sikstinska kapela, uključujući „Strašni sud“, Bramanteu rekonstrukciju crkve Sveti Petar, a Rafael je oslikao njegove privatne odaje.
1613 – Na ruski presto stupio je Mihail Romanov, sin moskovskog patrijarha Filareta, rodonačelnik dinastije Romanov koja je vladala Rusijom do 1917.
1677 – Umro je holandski filozof jevrejskog porekla Baruh de Spinoza, tvorac monističkog determinizma. Izdržavao se brušenjem optičkih sočiva i odbio je katedru u Hajdelbergu da bi očuvao intelektualnu nezavisnost. Objavio je Teološko-politički traktat i Principe filozofije Renea Dekarta, a posthumno Etika.
1728 – Rođen je ruski car Petar III Romanov, nemačkog porekla, koji je vladao samo nekoliko meseci 1762. godine, dok ga supruga Katarina Velika nije zbacila i naredila njegovo ubistvo.
1795 – Holandija je predala Velikoj Britaniji ostrvo Cejlon u Indijskom okeanu.
1836 – Rođen je francuski kompozitor Leo Delib, autor simfonijskog baleta i opera poput Lakme, baleta Kopelija i Silvija.
1848 – Objavljen je Komunistički manifest Karl Marks i Fridrih Engels.
1866 – Rođen je nemački bakteriolog August fon Vaserman, koji je 1906. uveo metodu pregleda krvi za sifilis i proučavao strukturu ćelija, antitoksine, tuberkulozu i rak.
1885 – Rođen je francuski pisac i glumac rusko-francuskog porekla Aleksandar Žorž Gitri poznat po komedijama i operetama.
1893 – Rođen je španski gitarista Andres Segovija, majstor klasične gitare, koji je transkribovao dela J. S. Baha i promovisao gitaru kao koncertni instrument.
1895 – Rođen je srpski književnik i muzeolog Milan Kašanin, direktor Muzeja kneza Pavla, pokretač časopisa Umetnički pregled i autor dela poput Jutrenja i bdenja.
1903 – Rođena je američka književnica Anais Nin, poznata po dnevnicima i erotskim romanima.
1907 – Rođen je engleski pisac Visten Hju Odn, vođa kruga levičarskih pesnika, podržavao republikance u Španiji, živeo u SAD i objavio zbirke pesama i drame.
1911 – Japan i Sjedinjene Američke Države potpisali su trgovinski ugovor koji je ograničio priliv japanskih radnika u Ameriku.
1916 – Počela je bitka kod Verden, najkrvavija u Prvom svetskom ratu na Zapadnom frontu, u kojoj je poginulo oko 250.000 vojnika, a 500.000 ranjeno.
1924 – Rođen je zimbabveanski državnik Robert Mugabe, prvi premijer Zimbabvea od 1980.
1941 – Poginuo je kanadski fiziolog Frederik Grant Banting, otkrivač insulina.
1943 – Britanski kralj Džordž VI odlikovao je Moskvu Mačem časti zbog odbrane Staljingrada.
1947 – Predstavljen je Polaroid, prvi instant foto-aparat, pronalazača Edvin Herbert Lend.
1958 – Gamal Abdel Naser izabran je za predsednika Ujedinjene Arapske Republike (Egipat i Sirija).
1963 – Sovjetski Savez upozorio je Sjedinjene Američke Države da bi napad na Kubu mogao izazvati svetski rat.
1965 – Ubijen je Malkolm Iks, vođa američkih crnaca i propovednik crnačkog nacionalizma, u Njujorku.
1972 – Predsednik Ričard Nikson doputovao je u Peking, čime je počela normalizacija američko-kineskih odnosa.
1973 – Libanski Boing 727 oboren je iznad izraelskog vojnog aerodroma; poginulo je svih 104 putnika i članova posade.
1974 – U Skupština SFRJ proglašen je Ustav SFRJ kojim je Srbija dezintegrisana, a pokrajine Kosovo i Metohija i Vojvodina pretvorene u “države u državi”.
1983 – U etničkim nemirima u državi Asam poginulo je više od 800 ljudi.
1991 – Umrla je engleska balerina Margot Fontejn, izvođačica klasičnih baleta poput Žizele i Labudovog jezera.
1994 – Pakistanski komandosi oslobodili su petoricu učenika iz ambasade Avganistan u Islamabadu i ubili trojicu terorista.
1997 – Zoran Đinđić izabran je za gradonačelnika Beograd.
1999 – Premijer Atal Bihari Vadžpai posetio je Pakistan, prvi put posle 10 godina, radi jače saradnje i smanjenja nuklearnog rizika.
2002 – Predsednik Džordž Buš posetio je Kina, 30 godina nakon Ričarda Niksona.
2008 – U Beograd održan protestni miting Kosovo je Srbija zbog priznanja nezavisnosti Kosova od strane SAD i drugih zemalja, tokom kojeg je bilo i izgreda.
2014 – Predsednik Viktor Janukovič napustio je Kijev tokom masovnih protesta, nakon potpisivanja sporazuma uz posredovanje EU.
2016 – U eksplozijama u Homs i južno od Damask poginulo je najmanje 140 ljudi, a gotovo 200 ranjeno u bombaškim napadima.
2022 – Predsednik Vladimir Putin priznao Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika, nazivajući Ukrajinu američkom kolonijom.
2023 – Moskva suspendovala je učešće u START, a generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg upozorio da odluka Rusije urušava kontrolu nuklearnog naoružanja.
(B92)
